MOJA SAVETA: Stres - Kada život pritisne
- Autor dr Slađana Onrust Dobojski Info
- Budite prvi koji će ostaviti komentar!
Rijec stres koristimo često. Ne samo da je ona preuzeta iz stranog jezika nego i za većinu ljudi znači strano i nepoželjno stanje tijela i uma. Nepoželjno, jer je u stanjima stresnih situacija prisutna napetost i uzbuđenje koji su neprijatni. Stres, tj ono što nazivamo „negativan stres” je danas postao svakodnevan, tako da je stanje stresa postalo normalno, uobičajeno stanje. To potvrđuju izrazi lica ljudi koje susrećemo svakodnevno na ulici i ono o čemu prvom počnu pričati nakon „zdravo”.
Mnoge činjenice o stresu znamo. Npr. da je stres reakcija našeg uma i tijela na određene događaje. Ona nastaje kao posljedica toga kako čovjek tumači određene situacije, kakvo im značenje pridaje u odnosu na svoj sistem vrijednosti. Stres može biti negativan ali i pozitivan. Zbog stresa se čovjek može razboljeti, ali može i poboljšati svoj život.
„Negativni stres”, tj onaj koji kod nas izaziva tjeskobu, pa i razne bolesti, najčešće nastaje zbog toga što naše sposobnosti da se nosimo sa nekim događajima nisu dovoljno velike ili ih nemamo dovoljno da bi prevazišli konkretnu situaciju.
Zahtjevi okoline, nas od samih sebe, stalna potreba i zahtjev za kontrolom, neispunjena ili iznevjerena očekivanja, razni pritisci, rokovi, objektivni životni problemi, nezadovoljavajući ili konfliktni socijalni odnosi mogu biti mnogo veći nego što sposobnosti za njihovo rješavanje.
Posebno ako je prisutno više stresnih događaja istovremeno ili kada oni traju dugo, te se tada često kaže da je neko pod VELIKIM stresom i da više ne može da se nosi sa problemima. „Puk’o je”, kažu. To obično u narodu označava da je osoba „sagorjela” i da je depresivna.
Međutim, nisu samo depresija i drugi psihički problemi posljedice stresa. Mnogi ljudi svoja osjećanja iz raznoraznih razloga ne ispolje i takvi tjelesno obolijevaju.
Mnoge tjelesne bolesti mogu biti izazvane ili biti pogoršane stresnim situacijama ili hroničnim stresom. Visok krvni pritisak, razni srčani problemi, bolovi u raznim dijelovima tijela, šećerna bolest, čir, česte upale, probavne smetnje, vrtoglavice itd itd. Ustvari, sve bolesti za koje ste čuli mogu biti povezane na neki način sa stresom. Zato često čujete savjete od doktora da se čuvate stresa.
Da provjerite da li ste uopšte pod stresom toliko da ga se trebate čuvati možete uraditi ovaj jednostavan orijentacioni TEST.
Postoje razni načini za prevladavanje stresa. Koji način je najbolji za određenu osobu, zavisi od mnogo faktora. Koliko ljudi, toliko i načina.
Za uspjesno i definitivno prevazilaženje stresa, uz razne tehnike za privremeno oslobađanje napetosti i neprijatnosti, ključno je prepoznati svoja uvjerenja koja stoje u pozadini štetnog stresa i okrenuti ih u svoju korist. Tako da stres ne bude više stran i nepoželjan, nego izvor koristi i napretka. Jednostavno rečeno pogledati drugim očima na ono što je stresno. Provjerite da li u stresnoj situaciji možete nešto poduzeti da je razriješite. Ako da, uradite to. Ako ne, onda prihvatite situaciju takvu kakva jeste i živite svoj život dalje. I zapamtite da je stres štetan po vas samo ako ga vi takvim proglasite. Tada su i šanse da obolite od neke psihosomatske bolesti povećane.
Ako ne znate kako da se nosite sa stresom ili vaši dosadašnji načini nošenja sa stresnim situacijama nisu dovoljni, posavjetujete se sa svojim odabranim ljekarom u vezi toga.
Možete pitati i psihijatricu dr Slađanu Onrust na e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili www.facebook.com/Moja.Saveta