TRADICIONALNI TANJIR MASNOĆE Zamijenite proljetnim menijem

Tokom aprilskih dana svježi miris mami nas napolje. Podstaknuti dužim sunčevim intervalima, prepuštamo se preporođenom duhu prirode. Ipak, proljeće sa sobom nosi izvjesnu dozu anksioznosti. Misli o ljetu, plaži i sunčanju vraćaju nam svijest o izgledu i tjelesnoj težini. Mnogi tek tada osjete teret svojih koraka kao posljedicu jake zimske hrane. Aktuelna tema u apoteci postaje sniženje tjelesne mase. Da li smo svoje zdravlje zaista ugrozili nezdravom ishranom?

Istina je poražavajuća. Gojaznost u EU je kroz prethodne dvije decenije uvećana za 50 posto, što je trend koji nedvosmisleno pratimo. U našoj zemlji čak 59 posto građana spada u kategoriju gojaznih. Kako se tempo života tokom zadnjih godina ubrzao, kalorijska vrijednost obroka se povećala i usporila nam metabolizam.

Za naše podneblje uobičajena je obilna ishrana bogata životinjskim mastima, mesom, jajima i uljem. Salate i supu tradicionalno smatramo samo prilogom koji ide uz „nešto konkretno“. Čak i posne trpeze, prateći moderne trendove, sve više obiluju nezdravim alternativama za mrsnu hranu. Jedemo posni kačkavalj, majonez i posnu čokoladu. Jednostavno serviranje ribe zamijenile su porcije obogaćene uljem i aditivima.

Hrana koja se danas masovno nudi, obiluje mastima. Masne kiseline, iako neophodne za pravilan razvoj i funkcionisanje organizma, imaju najveću energetsku vrijednost i glavni su uzrok gojaznosti. Jednolična, masna ishrana remeti fiziološke funkcije. Preporučuje se poznavanje i pravilan izbor masnoća koje unosimo.

Hrana životinjskog porijekla, kao što su mast i meso uglavnom sadrži zasićene masne kiseline. Ove namirnice su stabilnije pri termičkoj obradi, te su podložnije kuhanju, pečenju i prženju. Preporučuje se unos ovih masnoća u umjerenim količinama. Uslijed prekomjerne konzumacije, zasićene masne kiseline se mogu oksidovati u organizmu, time usporiti metaboličke procese i povećati nivo nerazgradivih triglicerida u krvi.

Trans masne kiseline nalaze se u margarinu, biljnoj masti i rafinisanim biljnim uljima. Nastaju tokom industrijske obrade namirnica u procesu hidrogenizacije, kojim se pospješuje stabilnost proizvoda pružajući mu time duži rok trajanja. Ovim se mijenja hemijska struktura molekula masnih kiselina, postaju metabolički neaktivne, blokiraju enzime koji vare hranu i znatno povećavaju nivo lošeg (HDL) holesterola. Visok unos trans masti hranom je preduslov za razvijanje kardiovaskularnih bolesti. Treba izbjegavati djelimično hidrogenizovana biljna ulja, i umjesto njih upotrijebiti nerafinisano suncokretovo ili maslinovo ulje. Ako pržimo i pečemo na visokim temperaturama, preporučuje se primjena životinjske (stabilnije) masti ili pak palmino ulje.

Nezasićene masne kiseline nalaze se u biljnim nerafinisanim uljima (laneno, konopljino, maslinovo, bundevino i susamovo) ili u nekim vrstama ribe kao što su skuša ili losos. Stimulišu moždane funkcije, čiste krvne sudove od štetnih masnoća i imaju antioksidativno, zaštitno djelovanje. Preporučuje se svakodnevna upotreba nezasićenih masti. Obzirom da postaju nestabilna pri visokim temperaturama, treba ih koristiti hladna.

Naša svijest o hranljivim materijama i naše navike u ishrani su u konfliktu. Prisutan je manjak znanja i nedostatak volje za promjenom „tradicionalnih“ gozbi. Trudeći se da ispratimo svjetske trendove, istinski nutricionizam koji nam priroda daje zamijenili smo zalogajem brze hrane. Bilo bi dobro vratiti se pravim nerafinisanim vrijednostima i prihvatiti menu koji nam proljeće u izobilju nudi.

mr ph D. Goljić
BETTY GRADSKA APOTEKA DOBOJ