FIZIČKA AKTIVNOST I DIJABETES U dogovoru s doktorom

Fizička aktivnost pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi, smanjenju tjelesne težine i masnog tkiva u organizmu, poboljšava cirkulaciju i nivo masnoća u krvi, povoljno utiče na krvne sudove i dobra je za amortizaciju stresa. Ona ima mnogo pozitivnih efekata na zdravlje dijabetičara, ali zbog potencijalnog rizika potrebno je i važno da se provodi u dogovoru sa ljekarom i u skladu sa stanjem organizma i postojanjem komplikacija šećerne bolesti.

Kada se preporučuje fizička aktivnost, ne treba odmah misliti na teretanu i dizanje tegova, ili izdatke za skupe sprave za vježbanje kod kuće, jer pod fizičkom aktivnošću se podrazumijeva i igra sa djecom, lagano hodanje i šetnja u parku, kao i obavljanje svakodnevnih kućnih poslova poput usisavanja ili kuhanja ručka.

Važno je da se fizička aktivnost provodi svakoga dana, u trajanju od bar 30 minuta, a izbor rekreativnog sporta precizno dogovori sa ljekarom. Pacijenti s dijagnozom dijabetesa treba da izaberu šta im se sviđa i šta im prija. To može da bude plivanje, ples, akvabik, vožnja bicikla, gimnastika, ili neki grupni sport, poput košarke, ali se odluka donosi i provodi uz obaveznu konsultaciju sa doktorom.

Dugotrajno ležanje ispred TV ekrana ili sjedenje za kompjuterom, najnezdravija je opcija koju treba izbjegavati.

Najčešća komplikacija koja može da se dogodi prilikom vježbanja, jeste hipoglikemija. Ona može da se desi zbog “neprilagođene, prevelike doze insulina, ili premalog obroka prije vježbanja, ali i davanja insulina u dijelove tijela koji se najviše pokreću tokom vježbanja”. Zbog toga je savjetovanje sa ljekarom obavezno, jer će on na osnovu istorije bolesti precizno da odredi mjeru individualnog naprezanja, kao i sve korake i mjere opreza koje treba preduzeti prije, za vrijeme i poslije vježbanja. Posebno oprezni treba da budu stariji od 45 godina, koji nikada prije toga nisu vježbali, kao i oni koji imaju i druge tegobe, poput vrtoglavica, ili su pušači. Podrazumijeva se da se s vježbanjem nikako ne kreće ako ste trenutno bolesni od neke infekcije, imate temperaturu, ili ste nedavno operisani.

Kratke šetnje, korištenje stepenica umjesto lifta, njegovanje cvijeća na terasi ili u vrtu, odlazak u trgovinu i sve to ritmom koji vam prija, dobar su početak mijenjanja životnih navika u kojima ne dominira sjedenje i ležanje.

Ako se osjećate umorno i nemate volje da se pokrenete, fizioterapeuti i fitnes treneri predlažu da napravite spisak obaveza koje imate u toku dana i onda ih rasporedite tako da u vašoj dnevnoj rutini ima mjesta i za vježbanje, makar to bila i mala šetnja u vrijeme pauze za ručak, ili popodnevno igranje s djecom u parku. Ono što je važno jeste da se svaka aktivnost, bila ona niskog ili visokog intenziteta, obavezno dogovori sa ljekarom.

Milica Aleksić

BETTY GRADSKA APOTEKA DOBOJ