POZITIVNA SRPSKA Narod prepoznao da smo pozitivni!

- Ljudi nam govore da radimo pravu stvar i žele da se učlane u naš pokret. Svi su dobro došli jer mi nemamo nikakvih predrasuda ni prema kome. Naglašavam da nas ne interesuju izbori, borba za vlast, te nikakva politička prepucavanja. Kao pokret nemamo političke favorite, a dobro su nam došli svi oni koji dijele naše ideje i vizije, a to je da RS bude ljepše mjesto za život - naglašava Sajić u intervjuu za Press.

Šta je bio motiv osnivanja pokreta?

- Prije nepune dvije godine osnovala ga je grupa ljudi kojima je jedino opredjeljenje da učine nešto dobro za sebe i naš cilj je da pokušamo da učinimo boljim društvo u kojem živimo jer je RS svima nama domovina i neko trajno životno i profesionalno opredjeljenje. Ja lično nikad nisam bio član neke političke partije niti posebno društveno angažovan, ali sam kroz ideju osnivanja pokreta shvatio da mogu pokušati da učinim nešto pozitivno za društvo u kojem živim, između ostalog da bi i moja djeca ostala ovdje.

Koga pokret okuplja?

- Zasad okuplja dvije grupe ljudi. Prvi su tek svršeni studenti ili oni koji još studiraju, a drugi ljudi koji imaju svoje profesije, predstavnici srednje generacije koji imaju dovoljno godina da se na najbolji način uključe u kreiranje zdravog i boljeg okruženja za život svih nas. Odmah na početku smo se dogovorili da nam je cilj da promovišemo ono što je pozitivno u društvu. Mi želimo da otvorimo prostor za mlade, nepotkupljive ljude s energijom koji će stvoriti okruženje u kojem će provijavati optimizam i Kakav stav imate prema onome što je negativno?

- Da ga ne kritikujemo! Nastojimo da o tome pričamo, ali ne na način da postavljamo nekakve stavove, prijedloge ili mišljenja nego da organizujemo rasprave, te da kroz njih dođemo do nekih zaključaka koje ćemo onda predstaviti nosiocima vlasti na nekom nivou.

Zašto baš "Pozitivna Srpska"!

- "Srpska" jer je Republika Srpska naš okvir djelovanja i rada. A "pozitivna" iz prostog razloga što, iako smo u svakom danu okruženi brojnim lošim informacijama kojima nas bombarduju, ipak smatramao da u ovoj zemlji ima daleko više pozitivnih stvari. "Pozitivna" jer je naš stav da je pozitivna energija, pozitivni ljudi koji su kreativni, ambiciozni i vrijedni kao i pozitivne vrijednosti su stvari koje zaslužuju da se kod nas promovišu. Mi promovišemo svjetle primjere u ovim vremenima koja ni za kog nisu laka. Mi promovišemo isključivo ono što je dobro i pozitivno u društvu i promovišemo pozitivne primjere iz našeg okruženja. Kako god izgledalo naše društvo, u njemu i dalje ima ljudi koji određene stvari rade dobro ili odlično, ima ljudi koji imaju dobre ideje. Međutim, mnoga pozitivna dešavanja ne mogu da dođu do izražaja od onih negativnih. Želja nam je da širimo pozitivnu energiju.

Koliko pozitivne misli mogu da pomognu u rješavanju nekog problema?

- Razmišljati pozitivno ne znači u svemu biti apsolutni optimista, do naivnosti. Pozitivan pristup podrazumijeva realno sagledavanje stvari, bez nekih suvišnih negativnih emocija, kao i sagledavanje stvari iz ugla onoga ko misli drugačije. Negativan pristup, defetizam i samosažaljenje definitivno ne mogu dovesti do napretka ni ličnog, ni društvenog.

Koje aktivnosti ste do sada sproveli?

- Možemo govoriti o tri grupe aktivnosti. Prva se odnosi na humanitarne aktivnosti, o kojima ne bih htio puno da pričam. Slijedi promocija određenih kulturnih vrijednosti, među kojima su, na primjer, izložba arhivske građe "Mlada Bosna i Sarajevski atentat" u Andrićgradu, nekoliko koncerata "Rok simfonije", te niz kulturnih događaja u Trebinju, Gradišci, Bijeljini, Banjaluci. U Trebinju smo organizovali izložbu grafika Salvadora Dalija, a Banjaluci smo, kao rezultat saradnje sa Novim Sadom, poklonili spomenik Stefana Nemanje. Nekoliko puta smo širom RS promovisali knjigu "Fajront u Sarajevu" autora Neleta Karajlića. Ova knjiga je, nažalost, ilustracija nekih loših dešavanja na ovim prostorima, ali, i uprkos svemu onome što mu se desilo, Nele je, iako dijeli sudbinu sarajevskih Srba, ipak uspio da ostane pozitivan i da i decenijama kasnije nastavi da mladim naraštajima promoviše pozitivne stvari i razmjenjuje sa njima pozitivnu energiju i mi smo srećni što smo organizatori takvih druženja.

Šta je sa kampanjom "Misli pozitivno"?

- U okviru nje organizovali smo nekoliko predavanja sa ljudima koji imaju značaj na kulturnoj sceni regiona. Oni su sa gostima razmijenili neka svoja životna iskustva u sklopu jedne šire teme - misli pozitivno. Među njima su bili Nele Karajlić, Rambo Amadeus, Branislav Lečić.

Da li je bilo teško pridobiti ovako poznate ličnosti da podrže pomenutu kampanju?

- Ne! Iako se ranije nismo poznavali, veoma brzo smo uvidjeli da dijelimo iste stavove. Tražimo ljude koji su za većinu građana RS apsolutno prihvatljivi, a u narednom periodu pokušaćemo da dovedemo i neke sportiste. Sa našim dosadašnjim poznatim predavačima zaista smo lako stupili u kontakt i lako dogovorili saradnju.

Kakvi su dalji planovi?

- Nastavićemo svoju kampanju i nastojati da teme koje smo započeli, koliko je u našoj moći, dovedemo do kraja. Uključićemo se u javnu raspravu u vezi sa Nacrtom zakona o visokom obrazovanju, a naglasio bih da imamo dobru saradnju s Unijom studenata RS. Plan nam je i da otvorimo jednu novu temu koja bi bila vezana za privredu, a u okviru koje bi bilo analizirano opšte stanje, mogućnosti i perspektive privrednog razvoja, kao i stvaranje uslova za povećanje priliva stranih investicija. Partnere ćemo tražiti u Privrednoj komori RS, Uniji udruženja poslodavaca, Udruženju ekonomista. Djelovaćemo u pravcu predlaganja zaključaka i prijedloga koji bi omogućili poboljšanje poslovnog ambijenta u RS.

U decembru će biti i godišnja konvencija pokreta.

- Tada ćemo proslaviti dvije godine od osnivanja "Pozitivne Srpske". Podsjetio bih da smo u Trebinju formirali gradski odbor pokreta, a plan nam je da u narednih godinu dana i u drugim gradovima RS animiramo ljude koji slično razmišljaju, te da pođemo sa formiranjem odbora po određenim djelatnostima.

Zapažene konferencije

Posebnu pažnju javnosti privlače vaše konferencije.

- Da, a posebno je to bio slučaj s onom o visokom obrazovanju, kojoj su, osim predstavnika privatnih i javnih fakulteta, te ministra prosvjete i kulture u Vladi RS i brojnih predstavnika drugih ministarstava, prisustvovali i uvaženi gosti iz regiona, među kojima i dekani i uvaženi profesori sa Beogradskog i Novosadskog univerziteta. Ova konferencija je imala regionalni koncept jer nam je bio cilj da razmijenimo mišljenja za članovima akademske zajednice iz cijelog regiona jer smatramo da samo uz razmjenu iskustava i saradnju sa kolegama iz zemlje i okruženja možemo pronaći najbolji autonomni koncept.

Šta je sa Konferencijom o pravosuđu u BiH?

- Ona je takođe bila izuzetno uspješna. Otvorio ju je predsjednik RS, a suorganizatori su bili Ministarstvo pravde i Pravni fakultet u Banjaluci. I ovom skupu odazvao se veliki broj sudija i predsjednika sudova na svim nivoima u zemlji. Razlog zbog kojeg smo odlučili da pravimo i ovu konferenciju je činjenica da, nažalost, pravosuđe u RS i BiH već dugo vremena ide pogrešnom putanjom. Želja nam je da se uključimo u sam proces i učinimo sve što je u našoj moći s obzirom na to da sam ja po vokaciji pravnik, da kvalitet pravosudnih odluka bude bolji, čime će se automatski stvoriti veći stepen pravne sigurnosti građana, što je u suštini jedan od osnovnih i ključnih ciljeva pravosuđa.