VOJSKA BIJELIH PAPIRIĆA: 163.000 nevažećih listića u Srpskoj

Oko pet odsto nevažećih bilo je na glasanju za predsjednika Srpske i Narodnu Skupštinu RS, što je prosjek i u razvijenim zemljama

Veliki broj nevažećih listića i na ovim opštim izborima na području Republike Srpske jasno su pokazali da u RS postoji grupa od oko 163.000 građana koja svoj glas neće da ustupi nijednoj političkoj opciji. I na prošlim izborima prije četiri godine ovaj broj se u Srpskoj kretao oko 180.000. Upravo onoliko, koliko je bilo i glasača u Banjaluci! Ova grupa je, da se odlučila da ispuni listiće mogla da bude presudan faktor za biranje vlasti i političkih predstavnika Republike Srpske.

Ako se uporedi broj nevažećih listića za različite nivoe vlasti za koje se glasalo na području Republike Srpske, oko pet odsto nevažećih bilo je na glasanju za predsjednika Srpske i Narodnu Skupštinu RS. Veći broj nevažećih listića zabilježen je tokom glasanja za predstavnike iz RS u Parlamentu BiH, oko deset odsto, dok je pri zaokruživanju za srpskog člana Predsjedništva bilo osam odsto nevažećih listića.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, na području Republike Srpske do sada je izbrojano ukupno 163.000 nevažećih listića i ovaj broj će da sigurno porasti poslije prebrojavanja ostalih listića.

Najviše nevažećih listića bilo je za izbor poslanika u Parlamentu BiH, oko 49.000, slijede nevažeći listići za srpskog člana Predsjedništva BiH, 47.000, dok za Narodnu skupštinu RS ima oko 35.000 nevažećih listića. Najmanje nevažećih listića bilo je za izbor predsjednika RS, oko 32.000.

Maksida Pirić, portparol CIK BiH, kaže, za „Novosti“, da je negativan trend nevažećih listića definitivno nastavljen i na ovim izborima.

– Prema našim podacima među nevažećim, najviše je praznih listića. To nam govori da je, po svemu sudeći, riječ o revoltu građana koji na taj način, odnosno ubacujući u glasačke kutije prazne listiće, žele da pokažu svoje nezadovoljstvo političarima. U danima koji idu, CIK BiH će, ukoliko bude prigovora stranaka za krađu ili malverzacije sa glasačkim listićima, ispitati sve navode i donijeti odluku. Sada je rano govoriti o mogućem ponavljanju izbora na nekim biralištima – objasnila je Pirićeva.

S druge strane, Dario Jovanović, direktor Koalicije „Pod lupom“, kaže, za „Novosti“, da je još rano govoriti o mogućem svjesnom pravljenju nevažećih glasova, jer nema tačnih podataka sa terena. On kaže da je u razgovoru sa ljudima koji nisu bili zainteresovani da izađu na glasanje, mogao da zaključi da oni nisu ni neobrazovani, da znaju kako se glasa, ali jednostavno, nemaju svoju alternativu za koju bi na političkoj sceni bezrezervno dali glas.

- Veliki broj praznih listića i onih sa političkim porukama, jasno govori da postoji ogromna grupa građana, nezadovoljnih sadašnjim političarima. S druge strane, po mom mišljenju, to građani ne bi trebalo da rade, jer je nevažeći listić u stvari potvrda da se glasač slaže sa sadašnjim stanjem – pojasnio je Jovanović. On je dodao da se u razvijenim zemljama pojavljuje oko pet odsto nevažećih listića na svim izborima.