Menu

IZBORI 2014: Kad retorike padnu

Centralna izborna komisija objavila je utvrđene rezultate izbora u BiH. Biće prijava i sitnijih promjena, ali neće značajnije uticati na konačan poredak.

Rezultati su ovaj put takvi da se niko ne može proglasiti pobjednikom dok ne zasjedne na vlast i počne crpiti državne resurse. Rezultati u Srpskoj su pokazali veliku podijeljenost u društvu, koja se u pogledu opredjeljenja na izborima ogledala u nikad tješnjim rezultatima. Kandidati za inokosne funkcije – Mladen Ivanić za člana predsjedništva i Milorad Dodik za predsjednika Srpske – pobijedili su sa nešto više od jedan odsto glasova više u odnosu na konkurente.

Blokovsko opredjeljivanje je bilo toliko izraženo da su sve stranke imale i nekog koalicionog partnera koga su uvukle u parlament. Mali su bili sigurni da ne mogu sami u parlament Srpske, a veće stranke su se plašile da će im njihovi glasovi biti presudni prilikom kompenzacionog dijeljenja glasova ili prolaska u nekoj od izbornih jedinica.

U Parlament Srpske prošlo je sedam lista: bošnjačke stranke išle su u koaliciji Domovina (ukupno pet mandata), SDS je na svojoj listi povukao penzionere i jednu frakciju radikala (ukupno 24), socijalisti (5) su takođe povukli jednog radikala (nominalno Šešeljevog) sa koalicione liste Demokratskog narodnog saveza – NS – SRS koja je osvojila osam mandata, jedan će pripasti trećoj frakciji radikala i dva Naprednoj Srpskoj, koja se diči odličnim odnosima sa Vučićevim naprednjacima u Srbiji. U parlamentu su i Narodni demokratski pokret, koji predvodi bivši predsjednik Srpske Dragan Čavić, koji je nastao ujedinjavanjem tri stranke (ukupno pet mandata) PDP Mladena Ivanića (7) i najbrojniji SNSD sa 29 mandata.

PODELE U RS

Na prvi pogled, dosadašnja koalicija na vlasti sada ima 42 poslanika, jednog više od polovine u parlamentu. No na ovom spisku su i četiri poslanika koji ranije nisu bili dio vlasti (tačnije bili su vanparlamentarni), i na koje se računa kao one koji bi mogli donijeti prevagu na drugu stranu.

Kada su pomenute podjele u Srpskoj, mora se reći da je na njih najviše igrao Dodik i SNSD. Dok je opozicija pokušala da nametne ekonomske teme, vladajuća stranka je insistirala na nacionalnom pitanju, pitanju opstanka BiH, te potencirala „probosansku politiku“, koju vode članice opozicije i podjelu na one koji brane i one koji izdaju interese Srpske. Vlast je potpuno uzurpirala institucije Srpske, pri čemu je institucija predsjednika zloupotrebljenja za pribavljanje Putinove podrške za Dodika lično.

Iznad Sarajeva je na jednu od bandera preko noći postavljena poprečna cijev, što je nazvano krstom, a zatim i spomenikom Srbima stradalim u Sarajevu. To je izazvalo bijes muslimanskih fanatika, što je iskorišteno za novu priču o ugroženosti Srpske, a oni koji su ukazivali na nedostojnost ovakvog poteza i ruganje srpskim žrtvama nazivani su izdajnicima koji se protive obilježavanju srpskog stradanja. Konačan udar na bilo kakvo dostojanstvo u kampanji nanijeto zloupotrebom patrijarha Irineja, koji je poručio kako samo dosadašnje rukovodstvo Srpske zaslužuje da je vodi i ubuduće.

Konstrukcija koja je važila tokom kampanje je pala samo par sati nakon zatvaranja birališta: analitičari u izbornom programu RTRS, listom iz Srbije i listom oni koji su davali podršku Dodiku, zavapili su kako je neophodna velika koalicija SNSD i SDS, da bi za par minuta to poručio i Milorad Dodik u prvom obraćanju nakon izbora. Drugim riječima, i prije nego što se znala raspodjela mandata u NSRS, Dodik je pružio ruku „probosancima“, na čijem kritikovanju nacionalne politike je gradio čitavu kampanju.

Sa druge strane, u prvom intervjuu za federalne medije Dodik nije pominjao ni disoluciju, ni referendum, ni nemoguću državu niti odvajanje Republike Srpske. Preovladaali su izrazi poput uklanjanja blokada na EU putu, unutrašnjem dogovoru bez mešetarenja stranaca, saradnji sa svima koji poštuju ustav...

NARODNJACI PRAVE VLADU?

Ovakva retorika nije čudna jer izborni sistem i političko ustrojstvo BiH su komplikovani. Na državnom nivou niko ne može osvojiti toliko glasova i ispuniti nacionalne i entitetske kvote, tako da je formiranje vlasti bez barem četiri stranke nije moguće. Isto tako, stranke koje su potrebne za vlast na državnom nivou mogu imati zahtjeve za učešće u vlasti na entitetskim i kantonalnim nivoima. Tako jedna računica govori da bi izbacivanje SNSD iz vlasti na državnom nivou moglo prelomiti u pogledu podrške manjih stranaka na entitetskom nivou.

SNSD ipak ima dovoljno kapaciteta da ostane vlast u Srpskoj, jer pobjeda Milorada Dodika, koliko god bila tijesna, nosi veliku specifičnu težinu. Po mnogim procjenama taj rezultat je trebao biti ili-ili za obe strane, i prelomna činjenica za stranke koje su jezičak na vagi. SNSD ima i saveznike na državnom nivou, koji bi ga trebali sačuvati i na tom nivou.

U aprilu ove godine zajedničku deklaraciju su potpisale stranke članice Evropske narodnjačke grupacije: Dva HDZ, SDA, SDS i PDP. Uz poziv predsjednika Evropske narodne stranke da vlast, ukoliko je moguće, formiraju narodnjačke partije, rasplet bi bio predvidljiv, a SNSD izbačen iz vlasti. Pritom, opozicija u Srpskoj navodno u Srbiji od Dačića i Vučića traži podršku ne bi li uticali na svoje prijatelje (SP i Napredna Srpska) da okrenu leđa Dodiku i na entitetskom nivou.

Sa druge strane, HDZ je stari SNSD saveznik, i sigurno će dobro razmisliti da li će ga pustiti niz vodu. SDA takođe može licitirati sa SNSD tako što će tražiti da u Srpskoj uvedu u vlast Domovinu, koaliciju koju su oni okupili, premda SDA ne želi Dodika osim ako baš ne mora. Broj kombinacija raste sa svim novim željama i potrebnim manjim strankama.

Sigurno je tek da će srpske stranke na nivou BiH izabrati HDZ i SDA. Prošli put su SDS i SNSD vezali svoj ulazak u vlast sporazumom, ali ga je na pola mandata SNSD raskinuo i ostao sam u vlasti, da bi se sa bošnjačke strane čulo: „izabrali smo manje zlo“.

Ostaje nejasno kakav će uticaj imati međunarodni faktor putem svojih tajnih kanala. Nakon izbora desila se policijska akcija Gibraltar, u kome su uhapšeni ljudi iz vrha nekoliko marketinških agencija, kuća za mjerenje gledanosti i jednog velikog oglašivača. Unajkraćem, oni su montirali gledanost nekih televizija, da bi u njih usmjeravali veće količine novca, što je bila već javna tajna. Naizgled možda nebitno, ali neki od onih koji bi morali biti u tom društvu nisu privedeni, a trag može da odvede do nekih političara koji su već imali posla sa sudom, i koji upravo odlučuju o raspletu.

Do sada formiranje vlasti nikad nije išlo brzo, čak i kad je bilo jasno ko u nju ulazi, te je sigurno da će se i ovaj put čekati nekoliko mjeseci dok se to ne desi.

Ostavi komentar

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Portala Dobojski Info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Dobojski Info zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

nazad na vrh