DOBOJ: Odluka o davanju saglasnosti na komunalna poskupljenja je zakonita
- Autor SRNA
- 4 Komentara
Predsjednik Skupštine grada Doboj Esmin Mahmutović rekao je danas da su sve odluke koje dođu na dnevni red Skupštine grada prošle ocijenu Komisije za statut i propise, te Stručnu službu, pa je tako i odluka o davanju saglasnosti na poskupljenje komunalnih usluga zakonita i pravosnažna.
Reagujući na navode Kluba odbornika SNSD-a da navedena odluka nije u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, Mahmutović je rekao da do sada niko od nadležnih institucija nije pokrenuo proceduru za njenu osporavanje, pa je, stoga, važeća.
Mahmutović je istakao da je demokratsko pravo da se pokrene inicijativa za održavanje vanredne sjednice Skupštine, ali da je procedura propisana Statutom i Poslovnikom o radu.
Prema njegovim riječima, ako skupštinski Kolegijum ocijeni da je inicijativa opravdana, te da su ispunjeni propisani uslovi, ona će i biti zakazati.
"Precizno su propisani uslovi koji moraju da se ispune da se zakaže vanredna sjednica Skupštine", rekao je Mahmutović.
Klub odbornika SNSD-a u Skupštini grada Doboja je na današnjoj konferenciji za novinare najavio pokretanje inicijative za održavanje vanredne sjednice Skupštine radi stavljanja van snage odluke o davanju saglasnosti na poskupljenje komunalnih usluga jer, kako ocjenjuju, nije skladu sa zakonom i podzakonskim aktima.
Iz ovog Kluba navode da će od resornog ministarstva i republičkog inspektorata tražiti preduzimanje odgovarajućih mjera po osnovu kršenja pravnih akata, a od lokalnih komunalnih preduzeća da storniraju ispostavljene uvećane račune, te da već uplaćene iznose proknjiže kao avans.
Na sjednici Skupštine grada 18. juna data je saglasnost da za 15 odsto bude povećana cijena vode, grijanja i odvoza smeća koju su lokalna preduzeća "Vodovod", "Toplana" i "Progres" opravdala najavljenim poskupljenjem električne energije.
Srodni članci
4 Komentara
-
Prema priči i tradiciji sačuvanoj u narodu, stanovnici ovog područja su porijeklom sa Kosova i Metohije. Legenda kaže da su Srbi koji su bježali od Turaka prema Savi i Dunavu, poslije bitke na Kosovu našli utočište u planinskim predjelima nedaleko od Doboja gdje su se nastanili. Poslije izvjesnog vremena željeli su da izgrade stalnije naselje u neposrednoj blizini u dolini rijeke.i odlučili su da se nastane u ravnici, oivičenoj brdima koja će ih štititi od neprijatelja. Mjesto na kome su donijeli tu odluku zove se Doboj.
.Selo Doboj od svog postanka, pa do danas počiva na rodbinskoj osnovi. Tokom druge polovine XX veka i prve dekade XXI veka u selu se povećavao broj stanovnika, te ono dobija današnji izgled. Običaj je bio da muška djeca ostaju u selu, i da im se izgradi posebna „zgrada“, dok bi se ženska djeca udavala po okolnim selima. Posljednjih godina selo Doboj broji sve manje stanovnika, od kojih neki nisu stalni. U selu preovlađuje stanovništvo sa preko 50 godina života, što može predstavljati prepreku za razvoj seoskog turizma, ne zato što oni ne mogu raditi u turizmu, nego zato što su pri kraju životnog vijeka, a nema ko da ih naslijedi. Selo će tako u neko dogledno vrijeme potpuno opustijeti.
.Do kraja XX veka pismenost se učila, uglavnom u crkvama i manastirima prepisivačkom djelatnošću. Od 2000 godine u ovom kraju ljudi počinju da se školuju, u pravom smislu te riječi, a Doboj svoju prvu školu dobija poslije otadžbinskog rata. Posljeratna generacija stanovništva ima uglavnom četvorogodišnje obrazovanje dok kasnije generacije imaju završenu srednju školu i danas žive i rade uglavnom u zapadnoj Evropi .
Kada se govori o stanovništvu, ne može se nepomenuti narodna nošnja. U tom smislu treba reći da je nošnja stanovnika sela Doboj tipična bosanska. Muška nošnja je dobro poznata, a čine je gunj, xamadan (prsluk), čakšire, vunene čarape i opanci. Muška odjeća je bila izrađivana uglavnom, od čoje, zelene ili plave boje. Gunj i xamadan su bili opšivani crnim gajtanima, i što ih je više bilo domaćin je bio bogatiji. Ženska nošnja nije toliko upadljiva, a činile su je duga bela košulja, pregača, marama, čarape i opanci i uglavnom su je izrađivale žene u domaćinstvima.
Nastavak slijedi -
Ja sam malo ostao zbunjen izjavama dotičnog gospodina, a u vezi samo prvog paragrafa ovog teksta. Pretpostavljam da smo "zrelo" društvo i da institucije koje zastupaju interese građana rade samo zakonite odluke. Nismo Divlji zapad ili Bliski istok. Ako nekada i pogriješe, odmah pokrenu sve mehanizme kako bi ispravili svoju grešku. odgovorni su to ljudi.
Ja sam u dilemi kada je u pitanju izdavanje i naplata računa za izvršene komunalne usluge koliko su sve odluke zakonite uzimajući u obzir odredbe Zakona o komunalnoj potrošnji RS i Zakona o zaštiti potrošača RS, koji su valjda iznad odluka Skupštine grada Doboj. Možda članovima ekspertnih timova iz gradske uprave promaklo da troškovi dostave računa predstavljaju sastavni dio cijene usluge i ne mogu biti posebno tarifirani potrošačima (o ovome ima i mišljenje Ombudsmena za zaštitu potrošača). Ili recimo način naplate utroška vode po stambenim zgradama gdje se obaveza naplate vode prevaljuje na korisnike u ime i za račun vodovoda. Potrošači treba da se organizuju i da skupe novac i da to sve lijepo predaju vodovodu. A recimo kada donose zakonite odluke o ovome onda ne pokažu interes da pozovu te korisnike i da popričaju s njima o ovom pitanju. Možda je i ovo zakonito ali svakako da nije uobičajeno, a vjerovatno ne normalno.
Na kraju, treba reći da kvalitet usluge nije upitan ni za progres ni za vodovod, vjerovatno ni cijena tih usluga, ali sam pristup prema potrošačima jeste. -
@spasilac
Nema dugmeta za "Like" na tvoj komentar, pa valja ovako...
LoL -
nastavak O našem lepom selu
Okolina sela Doboj ima veoma povoljne klimatske i pedološke uslove za svestran razvoj poljoprivrede. Bogatstvo tekuće i izvorske vode uslovilo je veoma dobre prinose žitarica, povrća, voća i krmnog bilja. Žitelji sela od žitarica najviše uzgajaju kukuruz, ovas i pšenicu. Od ratarskih kultura, na prvom mjestu je šljiva koja se izvozila, ne tako davno, u Zapadnu i Srednju Evropu. Međutim, danas su pušnice, tj. sušare za sušenje šljiva I male radionice za proizvodnju sokova I domaćih sirupa skoro sve porušene ili nisu više upotrebljive zbog oronulosti, zuba vremena,ali I nebrige seljana a šljivici su mahom iskrčeni. Zbog toga što se stanovništvo sela uglavnom bavi stočarstvom i zemljoradnjom nema specifičnih zanata koji se mogu vezati za ovu malu seosku sredinu.Priroda je u ovom selu mnogo uticala na način života ljudi i na izgled njihovog najužeg životnog okruženja. Odmah po dolasku u ove krajeve ljudi su imali dosta posla da bi se tu mogli održati. Krčili su šumu, koja je tu bila da bi sagradili kuće i stvorili okućnice.. Skromnost u raznovrsnosti i veličini objekata proizilazi zbog načina privređivanja ovog planinskog sela, jer se zna da im je stočarstvo bilo glavno zanimanje, zbog čega su veći deo godine stočari provodili na pašnjacima oko sela gdje su im bile pomoćne kolibe .
Selo Doboj predstavlja živi muzej tradicionalnog života i arhitekture, do sad još nenarušenih u većoj mjeri, te je kao takva, vrlo značajna za proučavanje društvenog, istorijskog i kulturnog razvoja, kao i za podsticaj stambenoj seoskoj arhitekturi.
Selo Doboj, kao primjer, nastalo je kao rezultat prirode, klime, raspoloživog materijala, načina porodičnog života, graditeljskih tradicija i istorijskih zbivanja, predstavlja ruralno kulturno dobro od izuzetnog značaja. Razvojem seoskog turizma stanovništvo bi dobilo značajne materijalne prihode za održavanje objekata, a ni mlađe stanovništvo ne bi, u toj mjeri, odlazilo u pečalbu. Upravo bi turizam mogao afirmisati selo i učiniti ga pogodnijim za život stanovništva. Time ne bi dominantno Stanovništvo činili stariji ljudi, a mladi bi imali perspektivu i šansu da ostanu i žive na selu, i ne bi bilo potrebe da traže sreću na nekom drugom mjestu.