ASTMA - Epidemija 21. Vijeka

Astma je jedna od najčešćih hroničnih bolesti pluća. Pored napretka u medicini, broj oboljelih od ove bolesti raste u cijelom svijetu. Procjenjuje se da će za petnaest godina oko 30 posto stanovnika u Evropi imati astmu, a preko 50 posto neku alergijsku bolest, najčešće alergijski rinitis i astmu. Zbog toga se alergijske bolesti disajnih puteva nazivaju epidemijom 21. vijeka.

Astma je najčešće doživotna bolest koju karakteriše hronična upala disajnih puteva, koja mora da se liječi adekvatnim lijekovima redovno i dugotrajno, čak i kada ne postoje simptomi bolesti. Astma je bolest koja se ne može izliječiti, ali redovnim liječenjem oboljeli mogu da vode normalan život.

Pojavi astme, kod velikog broja oboljelih, prethode simptomi rinitisa (kihavica, sekrecija i zapušenost nosa), koji nastaju i traju godinama ranije. Obje bolesti postoje istovremeno kod 90 posto oboljelih, utiču nepovoljno jedna na drugu i zato se moraju istovremeno liječiti.

Upala disajnih puteva izaziva povećanu osjetljivost na različite faktore i njihovo povremeno sužavanje, zbog čega nastaju simptomi bolesti.

Simptomi

Simptomi astme su kašalj, stezanje u grudima, osjećaj zviždanja u grudima i gušenje.

Oni variraju u zavisnosti od težine bolesti, češće ili rjeđe tokom dana ili nedjelje, ponekad se pogoršavaju tokom noći ili nakon i u toku fizičkog napora, poslije prehlada, u zavisnosti od godišnjeg doba i koncentracije polena u vazduhu.

Učestali simptomi uzrokuju ometenost sna, zamor, smanjen nivo radne sposobnosti, izostajanje iz škole i sa posla.

Čak i u slučaju da se periodi pogoršanja bolesti javljaju s vremena na vrijeme, bolest je prisutna svakog dana!

Dijagnoza

Dijagnozu astme postavlja ljekar specijalista za plućne i alergijske bolesti, na osnovu tegoba, nalaza plućne funkcije (spirometrija) i kožnog testiranja na alergene koji se udišu. Pozitivan kožni test znači da je osoba preosjetljiva na alergene, te će oboljeli dobiti savjete kako da se ponašaju i sprovedu mjere da bi se smanjio njihov uticaj na bolest i pojavu simptoma.

Lijekovi

Najvažniji antiupalni preventivni lijek je kortikosteroid, koji se primjenjuje redovnim doziranjem, putem udaha (na takav način lijek dospijeva tamo gdje treba, bez neželjenih dejstava). Postoje i druge vrste lijekova za kontrolu astme, koji se mogu primjenjivati, zajedno sa inhalatornim kortikosteroidima. Lijekovi za brzo otklanjanje simptoma se primjenjuju povremeno, tokom pogoršanja. Odabir lijekova i njihovu dozu vrši ljekar specijalista.

Pacijenti dobijaju savjete o načinu primjene lijekova i „pumpica“ pomoću kojih se oni udišu, načinu života i ishrani, samopraćenju i postupcima u slučaju pogoršanja bolesti. Cilj je da se uspostavi dobra kontrola bolesti i smanji rizik za pojavu pogoršanja, sa što manje i nižom dozom preventivnih lijekova.

Znaci pogoršanja

Znaci teškog pogoršanja astme su otežano disanje i tokom mirovanja, koje zahtijeva prinudni položaj tijela, uzrujanost, konfuzija ili nesvjestica, ubrzan rad srca ili pulsa, čujno disanje uz zviždanje u plućima, iscrpljenost, primijenjeni lijekovi za brzo otklanjanje simptoma ne djeluju tokom 1–2 sata, nemogućnost izgovaranja dužih rečenica zbog gušenja, pogoršanje cjelokupnog stanja. Različiti faktori mogu da dovedu do pogoršanja, važno je da se prepoznaju i izbjegavaju.

Redovnom i dugotrajnom primjenom propisanih lijekova, povremenim i redovnim kontrolama, sprovođenjem preventivnih mjera, prekidom pušenja, oboljeli imaju dobru kontrolu bolesti, obavljaju sve svoje lične, profesionalne i socijalne aktivnosti bez ograničenja. Iskustva specijalista za plućne bolesti u svakodnevnom radu, sa pacijentima koji imaju astmu, to potvrđuju.

Astma nije razlog za stid! Brojni aktivni sportisti i javne ličnosti imaju astmu, koriste lijekove, a postižu vrhunske rezultate. Može se biti i „astmatičar bez astme“!

Redovno uzimanje lijekova

Astma je upalna bolest, te se liječi antiupalnim lijekovima. Upala disajnih puteva je dugotrajna i postoji i kada nema simptoma bolesti, te je veoma važno da se lijekovi uzimaju redovno, u dužem vremenskom trajanju, kako je savjetovao ljekar.

Astma je hronična bolest koja mora da se liječi redovno i dugotrajno

SAVJETI OSOBAMA KOJE IMAJU ASTMU:

Astma se može kontrolisati ako tačno slijedite pravila liječenja, po savjetu ljekara specijaliste.

Ako imate kontrolisanu astmu, možete voditi život kao i osoba bez astme i obavljati sve dnevne aktivnosti.

Astma i upala disajnih puteva postoje i kada nemate simptome.

Astma se mora redovno liječiti i kada ne postoje simptomi bolesti.

Pogoršanja (napadi) astme su epizode tokom bolesti, sa učestalim i težim simptomima.

Pogoršanja astme se mogu različito manifestovati. Moguće je da nemate sve navedene simptome, a da ipak imate ozbiljno pogoršanje!

Pogoršanja astme se moraju odmah liječiti!

Od svog ljekara trebate dobiti uputstva o postupcima u slučaju pogoršanja.

Ne potcjenjujte ozbiljnost pogoršanja, mogu Vam ugroziti život!

Posavjetujte se sa ljekarom o svojoj bolesti i uputstvima tokom pogoršanja.

Autor: Prof.dr Biljana Zvezdin
Institut za plućne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica
Načelnik Odeljenja za astmu

BETTY Gradska apoteka Doboj