PRIVREDNICI OGORČENI: Riješiti problem plasmana kornišona

Mastalo je istakao da bi Vlada Republike Srpske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske trebalo da razgovaraju sa rukovodstvima preduzeća “Vitaminka” iz Banjaluke i “Sava” iz Bijeljine o preuzimanju viškova krastavaca.

“Proizvodnja ovih krastavaca je u posljednje dvije-tri godine u zamahu u Srpskoj. Odmah ću poslati dopis resornom ministru Stevi Mirjaniću da organizuje sastanak nas iz udruženja, proizvođača, direktora `Vitaminke` i `Save` i predstavnika Privredne komore Republike Srpske da vidimo mogu li se viškovi kornišona preuzeti ili izvesti da bi se proizvodnja održala i sačuvala i za sljedeću godinu”, najavio je Mastalo.

On je rekao da problem sa krastavcima koji su prerodili dodatno otežava privremena zabrana izvoza i povrća u Rusiju.

“Rusija je prije dvije godine rekla da neće trpjeti nelegalnosti poput uvoza voća iz EU, pa njegovog lažnog prepakivanja i izvoza u tu zemlju. To se ovdje ponovo desilo i vlast na svim nivoima, a posebno na nivou BiH, mora da riješi problem. Da nema te zabrane, postojala bi velika vjerovatnoća da se u Rusiju izveze dio sadašnjih viškova krastavaca, kao i luka i krompira koji uskoro dospijevaju”, objasnio je Mastalo.

Potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske Mihajlo Vidić obećao je da će se Komora svakako odazvati pozivu na razgovore u pokušaju da se koliko-toliko amortizuju veliki gubici u proizvodnji krastavaca.

On je rekao da “previsok” rod krastavca mora da bude pouka i za narednu godinu jer Komora i ljudi iz resornog ministarstva godinama govore o važnosti plasmana, kvalitetu i planskoj proizvodnji, ne samo krastavaca, već i drugog povrća koje se mora proizvoditi u saglasnosti sa potrebama prerađivačkih kapaciteta i tržišta.

“Da se planiralo, apsolutno ne bi dolazilo do ovakvih iznenađenja”, dodao je Vidić.

On je naveo da u budućnosti treba insistirati na čvrstom i ugovornom vezivanju proizvođača i prerađivača.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske poručuju da redovno održavaju sastanke i sa proizvođačima krastavaca s ciljem pronalaženja najboljeg mogućeg rješenja i plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda.

Iz resornog ministarstva kažu da su i povrtarima dostupne novčane premije za proizvedeno i prodato povrće radi zaštite i plasmana voća i povrća, uvedena je i premija prerađivačima-otkupljivačima za otkupljeno domaće voće i povrće da bi se i tako podstakao otkup domaćih proizvoda i zaštitili proizvođači.

“Treću godinu uzastopno proizvođačima i otkupljivačima je na raspolaganju 25 miliona KM Investiciono-razvojne banke Republike Srpske za ugovaranje, proizvodnju i otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda, a obezbijeđena su i sredstva za sufinansiranje poslovnih aktivnostu poljoprivrednih zadruga i udruženja koje se takođe tiču organizacije proizvodnje, otkupa, prerade i plasmana poljoprivrednih proizvoda”, navode iz Ministarstva.

U resornom ministarstvu ističu da sve to treba da bude motiv više proizvođačima da se udružuju, ugovaraju proizvodnju i otkup poljoprivrednih proizvoda i da zajednički nastupaju na tržištu. Nažalost, praksa ugovaranja proizvodnje i plasmana, kako su naveli iz ministartva, još nije dovoljno zaživjela kod domaćih proizvođača.

Iz ove institucije napominju da su, povodom privremene zabrane izvoza povrća u Rusiju, već pokrenuli niz inicijativa kako bi zabrana bila ukinuta i omogućena nesmetana trgovina.

“Spremni smo za pregovore i posjete mjestima proizvodnje voća i povrća, kao i mjestima skladištenja u Republici Srpskoj delegacije Federalne službe za veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu Ruske Federacije radi upoznavanja sa sistemom fitosanitarnog nadzora u Republici Srpskoj i BiH”, poručili su iz ministarstva.

Veliki otkupljivač krastavaca kornišona i direktor firme “Glumina voćar” kod Zvornika, koja je u sastavu kompanije “Adrijatik grupa”, Fahrudin Delibajrić rekao je ranije da je ovogodišnji rod krastavca izuzetno veliki ili za 70 odsto veći od plana.

On je dodao da tržište ne može da “apsorbuje” krastavce zbog čega bi trebalo da budu sačuvani kooperanti, kao i da se prema njima ispune preuzete obaveze.

U kompaniji “Adrijatik grupa” iz Beča kažu da je, zbog neočekivano velikog roda, bačeno 700 tona ovogodišnjeg krastavca kornišona, a da će do kraja sezone ta količina dostići 1.000 tona, što je za tu firmu šteta od milion KM.

Rukovodstvo ovog preduzeća upozorilo je da je za projekat proizvodnje krastavca kornišona direktno vezano 10.000 ljudi u BiH, od kojih veliki broj živi u Republici Srpskoj.