Menu

Stotine tona kornišona završilo u smeću, ugroženo 20.000 radnih mjesta

Stotine tona kornišona završilo u smeću, ugroženo 20.000 radnih mjesta

Nekonkurentnost na evropskom tržištu je proizvođače i izvoznike kornišona, kako s područja Tuzlanskog kantona, tako i cijele Bosne i Hercegovine, dovela u veoma težak položaj. Naime, bh. krastavac na prezasićenom evropskom tržištu postao je nekonkurentan, a već potpisani ugovori sa stranim partnerima dovedeni su u pitanje.

Proizvođači, ali i otkupljivači danas su iz Tuzle apelovali na nadležne da što hitnije reagiraju prije kraja sezone, kako bi barem dio ovogodišnjeg uroda bio spašen.

Situacija na području najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH je postala alarmantna krajem prošlog mjeseca. Na stotine tona spomenute vrste krastavaca već je uništeno, a ako se ovakav trend nastavi, nekoliko desetina hiljada radnika u narednom periodu moglo bi ostati bez zaposlenja.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović problem vidi u uvođenju taksi u EU prilikom izvoza kornišona, ali i nepostojanosti podsticajne politike na federalnom i kantonalnom nivou kada je riječ o izvozu pomenute vrste krastavaca.

„U takvoj situaciji mi imamo problem da velike količine krastavaca u procesu proizvodnje gomilamo u hladnjačama. Jedan dio tih krastavaca je bačen na deponije te uništen. Mi još uvijek nismo dobili nikakav signal od bilo kojeg nivoa vlasti u cilju iznalaženja rješenja za ovaj problem“, kazao je Selimović.

Živinička Agrona već 16 godina se bavi organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području naše zemlje, a u težoj situaciji dosad nije bila.

Na osnovu otkupa kornišona ova firma je saradnju u 2016. godini ostvarila sa više od 2.220 kooperanata, s namjerom da se uspostavi jedna od najvećih proizvodnji na regionalnom nivou.

„Proizvodnja je dosad, prema planu, dala šest hiljada tona. Međutim, problem prodaje s kojim se mi susrećemo je neumoljiv i reže sve što se može srezati. Takođe, vancarinske barijere dovele su do našeg neravnopravnog položaja na evropskom tržištu. Na primjer, ako zajedno izvozite s Mađarskom, vi ste pod pet puta većim povećalom“, kaže izvršni direktor Agore Fahrudin Delibajrić.

Berba krastavaca na području TK još uvijek traje, a pogodne vremenske prilike doprinijele su hiperprodukciji. Dok se krastavci gomilaju, trunu i završavaju na deponiji, na osnovu potpisanih ugovora, otkupljivači uzgajivačima i dalje nastoje redovno izmiriti sve obaveze. Međutim, do kada će i to biti u prilici pod velikim je upitnikom.

Gubitak 20.000 radnih mjesta

Delibajrić upozorava da, ukoliko se trenutno stanje u što skorijem periodu ne promijeni, postoji mogućnost za gubitak 20.000 radnih mjesta, što bi bilo pogubno za cijelu državu.

„Mi smo trenutno došli u poziciju da smo već bacili blizu 700 tona krastavaca, a prema našim projekcijama bit će još jedan dio. To je kultura koja u hladnjačama ne može biti duže od tri dana. Nakon toga, on više nije za upotrebu i mi ne smijemo to ponuditi na tržištu. Kada bi se desilo da mi, u nekom trenutku, ne budemo u mogućnosti više otkupljivati krastavce došlo bi do uništenja proizvodnje“, ističe on.

Do danas je Agrona na evropsko tržište uspjela izvesti blizu četiri hiljade tona kornišona, što je nedovoljno zbog hiperprodukcije, ali i otkupne cijene koja trenutno ne ide na ruku bh. otkupljivačima.

„Mi smo bazirani na izvoz i imamo dobre kupce koji zbog stanja na evropskom tržištu danas na nas djeluju ucjenjivački. Stalno nam spuštaju cijenu. Naravno, to oni mogu jer dobijaju subvenciju od svoje države“, nastavlja Delibajrić.

U nepovoljnoj situaciji je i firma AM Đogić koja se proizvodnjom i otkupom kornišona bavi već dugi niz godina. Vlasnik ove živiničke firme Alija Đogić kaže da su se problemi počeli pojavljivati još u januaru ove godine, prilikom planiranja proizvodnje.

„Mi trenutno imamo rasprostranjen kornišon na blizu 22 hektara zemlje. Prošle godine smo imali proizvodnju od 930 tona, a ove, prema našim planovima, trebalo bi biti blizu hiljadu i po tona. Mi dosad imamo 120 tona upropaštenog kornišona, ali gubici na našu štetu će rasti i u narednom periodu“, ogorčeno kaže Đogić.

Naši sagovornici zajedničkog su mišljenja da proizvođačima kornišona BiH može pomoći na dva načina – podsticajima i pokrivanjem taksi koje je uvela EU. Time bi bh. kornišoni bili mnogo konkurentniji na evropskom tržištu, a opstanak radnih mjesta ne bi bio upitan.

1 komentar

Ostavi komentar

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Portala Dobojski Info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Dobojski Info zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

nazad na vrh

Sloboda Riječi / Reagovanja / Ja Imam Stav

Sponzorisani članci

Glossa-centar Doboj organizuje karneval

Glossa – centar za njemački jezik Doboj u srijedu, 22.2.2017. u 19:00h organizuje karnevalsku prosla...

Vrtić „Pačići“ Doboj

Vrtić „Pačići“ Doboj obavještava da:

Glossa – centar za njemački jezik raspisuje konkurs za stipendije “Mr Kristina Mirnić” 2017

Kroz redovni program stipendiranja Glossa – centar za njemački jezik i ove godine raspisuje konkurs ...

Kreativne radionice engleskog jezika za djecu

Da li ste znali da učenje engleskog jezika može da bude zabavno? Igra je sastavni dio dječijeg živo...

Ekonomija i Privreda

DOBOJ: Željezničari najavili štrajk glađu

Zbog neisplaćenih naknada nas oko sto spremno je na štrajk glađu – sa pruge poručuje jedan od sindik...

DOBOJ: Održan forum o poljoprivredi i ruralnom razvoju

U Doboju je danas održan forum o poljoprivredi i ruralnom razvoju pod nazivom "Naše oranice bez gran...

Ništa od povećanja penzija u RS

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je danas u Tesli...

DOBOJ: Sastanak sa zamjenikom šefa delegacije EU

Zamjenik gradonačelnika Nebojša Marić sa saradnicima, upriličio je prijem za zamjenika šefa Delegaci...

DOBOJ: U fabriku za preradu ulja uloženo oko osam miliona maraka, u planu otvaranje rafinerije

Boraveći u radnoj posjeti u Doboju, ministar inostranih poslova BiH, Igor Crnadak sa gradonačelnikom...

DOBOJ: Podrška u privlačenju investicija

Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak najavio je danas u Doboju podršku Savjeta ministara BiH...

DOBOJ: Rukovodstvo grada sa privrednicima Doboja i Tešnja

Gradonačelnik Doboja Obren Petrović, predsjednik Skupštine grada Murvet Bajraktarević i načelnik odj...

NARODNA BIBLIOTEKA DOBOJ: Promocija knjige “Atharon” (FOTO)

U Narodnoj biblioteci Doboj održana je promocija romana epske fantastike “Atharon”, autora Argenta H...

DOBOJ: Pšenicom zasijano više od 14.000 hektara

Više od 14.000 hektara poljoprivrednog zemljišta na području Doboja zasijano je pšenicom, koja je sv...

DOBOJ: Stručno predavanje o savremenoj tehnologiji u poljoprivredi

Odjeljenje za poljoprivredu grada Doboja organizovao je u sali Skupštine grada prvo od ukupno dva na...

SINDIKAT "ŽELJEZNICE RS": Ko je odgovoran za višak radnika

Predstavnici šest sindikalnih organizacija koje djeluju u preduzeću "Željeznice Republike Srpske" /Ž...

Vozačka dozvola od 700 do 1.100 KM

Za dobijanje vozačke dozvole za "B" kategoriju budući vozači moraju da izdvoje od 700 do 1.100 marak...

DOBOJ: Danas isplata penzija za januar

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske počeo je danas sa isplatom penzija ...

DOBOJ: Gradska toplana nabavlja dodatne količine energenta

Oštra zima i niske temperature izazvale su veliku potrošnju uglja u dobojskoj Toplani, u kojoj kažu ...

DOBOJ: Termoelektrana "Stanari" oživela izvoz

Termoelektrana kod Doboja već u prvoj godini rada uspela da doprinese boljem plasmanu struje iz BiH....

DOBOJ: U Domu kulture na Usori otvorena fabrika?!

U objektu bivšeg Doma kulture u dobojskom naselju Usora krajem prošle godine otvorena je fabrika za ...