Menu

Stotine tona kornišona završilo u smeću, ugroženo 20.000 radnih mjesta

Stotine tona kornišona završilo u smeću, ugroženo 20.000 radnih mjesta

Nekonkurentnost na evropskom tržištu je proizvođače i izvoznike kornišona, kako s područja Tuzlanskog kantona, tako i cijele Bosne i Hercegovine, dovela u veoma težak položaj. Naime, bh. krastavac na prezasićenom evropskom tržištu postao je nekonkurentan, a već potpisani ugovori sa stranim partnerima dovedeni su u pitanje.

Proizvođači, ali i otkupljivači danas su iz Tuzle apelovali na nadležne da što hitnije reagiraju prije kraja sezone, kako bi barem dio ovogodišnjeg uroda bio spašen.

Situacija na području najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH je postala alarmantna krajem prošlog mjeseca. Na stotine tona spomenute vrste krastavaca već je uništeno, a ako se ovakav trend nastavi, nekoliko desetina hiljada radnika u narednom periodu moglo bi ostati bez zaposlenja.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović problem vidi u uvođenju taksi u EU prilikom izvoza kornišona, ali i nepostojanosti podsticajne politike na federalnom i kantonalnom nivou kada je riječ o izvozu pomenute vrste krastavaca.

„U takvoj situaciji mi imamo problem da velike količine krastavaca u procesu proizvodnje gomilamo u hladnjačama. Jedan dio tih krastavaca je bačen na deponije te uništen. Mi još uvijek nismo dobili nikakav signal od bilo kojeg nivoa vlasti u cilju iznalaženja rješenja za ovaj problem“, kazao je Selimović.

Živinička Agrona već 16 godina se bavi organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području naše zemlje, a u težoj situaciji dosad nije bila.

Na osnovu otkupa kornišona ova firma je saradnju u 2016. godini ostvarila sa više od 2.220 kooperanata, s namjerom da se uspostavi jedna od najvećih proizvodnji na regionalnom nivou.

„Proizvodnja je dosad, prema planu, dala šest hiljada tona. Međutim, problem prodaje s kojim se mi susrećemo je neumoljiv i reže sve što se može srezati. Takođe, vancarinske barijere dovele su do našeg neravnopravnog položaja na evropskom tržištu. Na primjer, ako zajedno izvozite s Mađarskom, vi ste pod pet puta većim povećalom“, kaže izvršni direktor Agore Fahrudin Delibajrić.

Berba krastavaca na području TK još uvijek traje, a pogodne vremenske prilike doprinijele su hiperprodukciji. Dok se krastavci gomilaju, trunu i završavaju na deponiji, na osnovu potpisanih ugovora, otkupljivači uzgajivačima i dalje nastoje redovno izmiriti sve obaveze. Međutim, do kada će i to biti u prilici pod velikim je upitnikom.

Gubitak 20.000 radnih mjesta

Delibajrić upozorava da, ukoliko se trenutno stanje u što skorijem periodu ne promijeni, postoji mogućnost za gubitak 20.000 radnih mjesta, što bi bilo pogubno za cijelu državu.

„Mi smo trenutno došli u poziciju da smo već bacili blizu 700 tona krastavaca, a prema našim projekcijama bit će još jedan dio. To je kultura koja u hladnjačama ne može biti duže od tri dana. Nakon toga, on više nije za upotrebu i mi ne smijemo to ponuditi na tržištu. Kada bi se desilo da mi, u nekom trenutku, ne budemo u mogućnosti više otkupljivati krastavce došlo bi do uništenja proizvodnje“, ističe on.

Do danas je Agrona na evropsko tržište uspjela izvesti blizu četiri hiljade tona kornišona, što je nedovoljno zbog hiperprodukcije, ali i otkupne cijene koja trenutno ne ide na ruku bh. otkupljivačima.

„Mi smo bazirani na izvoz i imamo dobre kupce koji zbog stanja na evropskom tržištu danas na nas djeluju ucjenjivački. Stalno nam spuštaju cijenu. Naravno, to oni mogu jer dobijaju subvenciju od svoje države“, nastavlja Delibajrić.

U nepovoljnoj situaciji je i firma AM Đogić koja se proizvodnjom i otkupom kornišona bavi već dugi niz godina. Vlasnik ove živiničke firme Alija Đogić kaže da su se problemi počeli pojavljivati još u januaru ove godine, prilikom planiranja proizvodnje.

„Mi trenutno imamo rasprostranjen kornišon na blizu 22 hektara zemlje. Prošle godine smo imali proizvodnju od 930 tona, a ove, prema našim planovima, trebalo bi biti blizu hiljadu i po tona. Mi dosad imamo 120 tona upropaštenog kornišona, ali gubici na našu štetu će rasti i u narednom periodu“, ogorčeno kaže Đogić.

Naši sagovornici zajedničkog su mišljenja da proizvođačima kornišona BiH može pomoći na dva načina – podsticajima i pokrivanjem taksi koje je uvela EU. Time bi bh. kornišoni bili mnogo konkurentniji na evropskom tržištu, a opstanak radnih mjesta ne bi bio upitan.

1 komentar

Ostavi komentar

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Portala Dobojski Info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Dobojski Info zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

nazad na vrh

Sloboda Riječi / Reagovanja / Ja Imam Stav

Sponzorisani članci

POČETAK U ZNAKU RASTA PREMIJE I PROFITABILNOG POSLOVANJA  Triglav osiguranje Banja Luka uz rast premije

Triglav grupa je u prva tri mjeseca ove godine dobro poslovala u skladu sa strateškim usmjerenjima. ...

FIS ponovo među najpoželjnijim poslodavcima

Prema nezavisnom istraživanju najvećeg portala za zapošljavanje Posao.ba, u 2017. godini FIS d.o.o. ...

Glossa Spielabend Spielabend u Glossa-centru Doboj

Glossa – centar za njemački jezik Doboj u četvrtak, 18.05.2017. od 19:00 časova organizuje za svoje ...

Glossa organizuje Sportski dan i Info-štand u Doboju

Glossa – centar za njemački jezik Doboj u subotu, 13.05.2017. sa početkom u 10:00 časova organizuje ...

Ekonomija i Privreda

Dobrovoljni penzijski fondovi u Republici Srpskoj

I ove godine je kroz medije aktualizovana priča o osnivanju dobrovoljnih penzijskih fondova, a poseb...

U BiH prosječna plata u martu 854 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u martu ove godine iznosila je 854 KM i nominalno je v...

DOBOJ: Hrvatska elektroprivreda kupuje Termoelektranu Stanari?

Već nekoliko mjeseci, Hrvatska elektroprivreda, državno preduzeće iz ove zemlje, vodi ozbiljne razgo...

DOBOJ: Pušten u rad sistem za transport otkrivke u EFT Rudnik i Termoelektrana /RiTe/ "Stanari"

Kompanija EFT Rudnik i Termoelektrana /RiTe/ "Stanari" pustila je danas u probni rad sistem za trans...

DOBOJ: Dodjela 2.300.000 evra grant sredstava poslovnim subjektima

U Doboju je danas predstavljen projekat "Izazov za promjenu" za dodjelu 2.300.000 evra bespovratnih ...

DOBOJ: Radnici ŽRS u penziju samo na osnovu staža, RS preuzima vlasništvo

Željezničari RS će biti privilegovani pri odlasku u penziju, što će biti omogućeno "lex specialis" z...

DOBOJ: Poslodavcima podsticaje vraćati regresno

Načelnik Odjeljenja za rad i zapošljavanje u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republik...

DOBOJ: Javna rasprava o Ekonomsko-socijalnom savjetu Republike Srpske

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske organizovaće danas u Doboju javnu ra...

DOBOJ: Konkursi za zaposlenje 13 radnika u pekari "Žitopeka"

Pekara "Žitopeka"  je domaća firma sa dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji i prodaji pekarskih proi...

TESLIĆ: Konkursi za zaposlenje 13 radnika u pekari "Žitopeka"

Pekara "Žitopeka"  je domaća firma sa dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji i prodaji pekarskih proi...

Od 1. jula niže cijene roaminga u zemljama regiona

Na sastanku regulatornih tijela iz Srbije, Makedonije i Crne Gore, kojem je domaćin bila Regulatorna...

Tehnički noviteti iz Srpske na Sajmu u Beogradu (VIDEO)

Na Međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu uspješno se predstavljaju privrednic...

DOBOJ: Turnir društvenih inovacija

U sali Skupštine grada Doboja 13.05.2017. godine održan je Turnir društvenih inovacija u organizacij...

DOBOJ: Radnici Željeznica RS ovjerili zdravstvene knjižice

Radnici "Željeznica Republike Srpske" od jutros mogu da ovjere zdravstvene knjižice jer je postignut...

DOBOJ: Bespravna gradnja došla na naplatu (VIDEO)

Sud zahtijeva da Grad Doboj solidarno sa Udruženjem Složno poruši stambeno-poslovni objekat i izgrad...

RADNICI ŽELJEZNICA OČAJNI: Ni knjižicu ne možemo da ovjerimo

Radnici Željeznica najavljuju novu bunu. Narušenog zdravlja poslije štrajka glađu, sada imaju dodatn...