Menu

Prepreke e-poslovanju u političkim i institucionalnim sistemima

Prepreke e-poslovanju u političkim i institucionalnim sistemima

Mi imamo situaciju da smo donijeli zakone o e-poslovanju, e-dokumentu i slične, te je za Javnu upravu uspostavljen sistem za izdavanje digitalnog potpisa i digitalnog sertifikata, ali nije u funkciji.

Slobodan M. Dragičević, dipl. ing, rukovodilac IT Centra Privredne komore Republike Srpske i sekretar Udruženja za IKT tehnologije za BUKU govori o e-poslovanju, koliko je ono razvijeno kod nas i gdje su šanse za privrednike iz BiH.

Kako biste najjednostavnije objasnili šta je to e-poslovanje?

U osnovi, elektronsko poslovanje (e-business) označava komercijalne aktivnosti koje se obavljaju uz pomoć personalnog računara i srodnih tehnologija, a uglavnom putem računarskih mreža kao što su Intranet, Extranet i Internet, kao globalna mreža. Ciljevi koji se žele postići su poboljšanje i proširivanje poslovanja ili dolazak na zasićena tržišta sa novim proizvodima ili uslugama, kao i pristup novim tržištima i kupcima.

Ovo znači i da ovaj tip poslovanja podrazumijeva mogućnost inovativnog nastupa na drugim tržištima i ciljanim grupama kupaca ukoliko proizvod ili usluga nije adekvatna za domaće tržište. Razvoj ovog oblika poslovanja se mijenja i samo prilagođava krajnjim korisnicima, kupcima ili prodavcima, uz pomoć mobilnih tehnologija i pametnih telefona, a što je očigledno u posljednje vrijeme.  Bitno je napomenuti i da je pojam e-commerce ili e-trgovina nešto što se često poistovjećuje sa e-poslovanjem, a što nije tačno.

Koliko se e-poslovanje kod nas razlikuje od tog tipa poslovanja u inostranstvu?

E-poslovanje se kod nas, u osnovi, ne razlikuje od e-poslovanja u inostranstvu, jer podrazumijeva istu tehnologiju za njeno korišćenje. Međutim, kod nas je problem u primjeni ove tehnologije usljed raznih prepreka koje su najčešće prouzrokovane političkim i institucionalnim sistemom koji nije u potpunosti završio donošenje svih zakonskih, a najviše podzakonskih akata koja definišu ovu oblast. Radi se i o lošoj ekonomskoj procjeni primjene ovih tehnologija.

Najveći problem je još i u tome što se sada ništa konkretno ne radi na tome u državnim institucijama. Jedino je Privredna komora RS formiranjem Udruženja za IKT u kontinuitetu aktivnosti kojima prati potpuno aktuelna dešavanja i radi direktno sa privrednim društvima iz ovog sektora.  Prevelika administracija koči uvođenje ovih sistema jer bi došlo, neminovno, do prekvalifikacije državnih službenika i aktiviranja novih privrednih subjekata koje bi oni pokrenuli.
 
Šta je potrebno uraditi da se ova oblast unaprijedi i približi građanima?

Mi imamo situaciju da smo donijeli zakone o e-poslovanju, e-dokumentu i slične, te je  za Javnu upravu uspostavljen sistem za izdavanje digitalnog potpisa i digitalnog sertifikata, ali nije u funkciji. Udruženje za IKT tehnologije traži da se u Privrednoj komori RS formira CA (Certification Authority) koje će privrednim subjektima i građanima obezbijediti dobijanje digitalnog potpisa i sertifikata.

Ovaj projekat je predložen prilikom uspostavljanja Privrednog registra RS u Privrednoj komori RS.  Tada bismo mogli npr. predavati poreske prijave elektronski – građani i pravna lica, plaćati uz pomoć PayPall-a, što se sada vrši preko drugih država, davati niz usluga putem on-line servisa, plaćanje berzanskih transakcija, itd. Ovdje država gubi novac neprekidno. Primjer je i Projekat interoperabilnosti podataka koji je završen i koji bi trebalo najhitnije implementirati.

Koliko je privatni i javni sektor spreman prihvatiti ovakav vid poslovanja?

Privatni sektor ima želju i potrebu već odavno da se urede stvari u javnom sektoru kako bi ovo profunkcionisalo. Oni servisi koji se mogu premostiti ili prilagoditi stvarnim sistemima se uveliko koriste. Na primjer, plaćanje roba od domaćih firmi putem WEB Shop-a je moguće uz plaćanje prilikom preuzimanja robe kada dobijete račun za plaćanje i novac ide iz ruke u ruku ili plaćanjem na žiro račun, pa dokazujete plaćanje priznanicom, ali uz kašnjenje u isporuci robe ili usluge. Samo je pitanje vremena kada će sve ovo početi funkcionisati, ali i našeg mjesta u privrednom okruženju.

Koliko su naši građani zainteresovani za ovaj tip poslovanja?

Ne postoje neke tačne analize koje ovo pokazuju. Inicijatori ovih aktivnosti za fizička lica su najviše banke koje nude određene modele e-poslovanja. Ako plaćaju putem Interneta kartu za avion iz Banjaluke do Beograda, onda je ušteda i do 70KM, što je provizija agencije ili plaćanja unaprijed ljetovanja (u decembru) u Grčkoj je 200€ za dvije osobe za 10-15 dana, sve uključeno.

Kako biste ocijenili internet marketing kod nas uopšteno gledano?

Ovaj vid marketinga je kod nas u razvoju, ali jednim dijelom i potpuno onemogućen iz ranije navedenih razloga. Firme ne razvijaju web portale sa mnogo aktivnijim i dinamičnijim dizajnom, a najčešće su samo velike trgovačke kuće u situaciji da se promovišu dobro na Internetu i putem socijalnih mreža. Pojavio se jedan manji broj privrednih društava koji ove sisteme izrađuju najčešće za strano tržište i za vizionarska domaća privredna društva. Većina ovih firmi ima vlasnika u nekoj od susjednih zemalja, a samo mali broj su mikro domaća društva.

Gdje vidite šansu na poboljšanje?

Kao što sam ranije naveo potrebna je politička i institucionalna aktivnost na prevazilaženju ovih prepreka. Ono od čega se treba početi jesu ministarstvo obrazovanja, visokoobrazovne ustanove, fakulteti i univerziteti, pedagoški zavodi i nastavno osoblje koje MORA da priprema talentovane ljude i većim dijelom usmjerava mlade ljude u IT oblast školovanja i dovodi ih u tom redovnom procesu školovanja do vrhunskih znanja. Najveći problem prave privatni fakulteti koji obrazovanje doživljavaju kao vrhunski biznis, pa danas imamo doktora nauka koji su na birou ili onih koji te diplome dobiju preko noći. Takve osobe se personifikuju sa sistemom i ponašaju snobovski, te blokiraju cijele procese reformi društva na račun ličnog doimanja i potreba.

Nama strani investitori postavljaju pitanje koliko visokoobrazovanih kadrova proizvodimo godišnje i tu odmah izgubimo bitku za otvaranjem tržišta rada i tržišta roba i usluga. Dalje je neophodno povezivanje rada fakulteta, naučno-istraživačkog rada sa zahtjevima privrede i iniciranja stvaranja novih roba i usluga ili njihovog adaptiranja našem tržištu.

Danas u Banjaluci počinje E-Business Conference. Možete li nam reći nešto više o samom događaju i učesnicima?

Kao što sam naziv kaže, ovo će biti prvi Naučni skup – Konferencija koja će imati osnovni zadatak da prezentuje znanja i iskustva u pojedinim zemljama u Evropi, kao i benifite za privredni razvoj, te inicira kod institucija potrebu da se završi donošenje podzakonskih akata bitnih za funkcionisanje procesa iz ove oblasti. Već je naglašeno da su ovo procesi koje ne možemo zaobići u poslovnoj korespondenciji sa privredom okruženja i bitno je što prije da ih implementiramo i usvojimo neka znanja.

Značajno je za predstavnike naših institucija i privrede da se upoznaju sa ovim modelom poslovanja i poslovnih procesa kako bismo što ranije i koordinisano pristupili realizaciji istih. Bitno je naglasiti da postoji i ljudski potencijal koji je još uvijek zainteresovan za uvođenje e-poslovanja i povezivanja svih sistema u Republici Srpskoj u interesu privrede. Zato je i poziv upućen svima koji žele, a mi kažemo i trebaju, da prisustvuju konferenciji i da u ova dva dana i u bilateralnim razgovorima sa predavačima dobiju sve neophodne informacije.  

Mi još imamo problem osnovne informatičke obuke korisnika PC-a. Kako razvijati ove sisteme kad polazni uslov nije završen?  Osnovno pitanje kojim će se baviti Konferencija je: Kako do veće uspješnosti poslovanja i manjih troškova pomoću e-Business-a u privatnom i javnom sektoru?

Želio bih da zaključim da je nevjerovatno da naši brojni ekonomisti i savjetnici nisu nikada uradili kvalitetnu analitu IKT sektora, a kamoli uštede koje se uvode ovim sistemom poslovanja i unapređenja poslovanja.  Privatni sektor čini sve što može da svoje poslovanje, u ovim teškim vremenima i institucionalnim preopterećenjima, učini racionalnijim. Sa druge strane se ne može reći da su institucije racionalne ili da imaju namjeru da to budu u realno kratkom vremenu ispred nas.

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh

Sponzorisani članci

NAVIJAJ ZA "ORLOVE" I NAPUNI DŽEPOVE! Mega kvota na pobjedu Srbije u Meridianu!

Veliki dan, veliki meč! Reprezentacija Srbije bi pobjedom nad Švajcarskom uspjela ono što joj nije u...

MEGA KVOTA NA SRBIJU! Vjeruj u "Orlove" i dobićeš 3.20 samo u Meridianu!

Svi čekamo taj meč sa Švajcarskom! Pobjeda bi Srbiji donijela prolaz dalje, a svi koji vjeruju u "Or...

MESI VEČERAS ČASTI! U Meridianu najbolja kvota na Argentinu - to ne smijete propustiti!

Večeras je biti ili ne biti za Lionela Mesija. Sjajni fudbaler Barselone mora da dođe do pobjede pro...

DOBITNICI MERIDIANOVE NAGRADNE IGRE STIGLI U RUSIJU: Nezaboravan provod na Mundijalu za Meridian ekipu

Prva ekipa dobitnika nagradne igre “Meridian vodi na Mundijal” doputovala je u Rusiju! Već po dolas...

Ekonomija i Privreda

DOBOJ: Tužbama spriječiti zastaru potraživanja u Željeznicama Republike Srpske

Predstavnici šest od ukupno osam sindikalnih organizacija koje djeluju u okviru preduzeća "Željeznic...

Prijedlogom zakona propisano značajno smanjenje kamatne stope

Prijedlogom zakona o zateznoj kamati propisano je značajno smanjenje stope zatezne kamate sa 0,05 od...

DOBOJ: "Željeznice RS" pozivaju radnike na dobrovoljni odlazak u penziju (VIDEO)

"Željeznice RS" pozivaju radnike da se prijave za dobrovoljni odlazak u penziju. U oglasu, koji je o...

Osnivanje firme klikom od kuće

Elektronska registracija poslovnih subjekata trebala bi do kraja godine da zaživi i u Srpskoj, što ć...

DOGOVOR DISTRIBUTERA GORIVA U RS: Počela da pada cena derivata

Cene naftnih derivata od danas će biti niže na pumpama u Republici Srpskoj, potvrđeno je u Ministars...

Niže cijene goriva od sutra u Srpskoj

Cijene naftnih derivata od sutra će biti niže na pumpama u Republici Srpskoj, potvrđeno je u Minista...

DOBOJ: Dugovi ostaju iza “Trudbenika FPA”

Okružni privredni sud u Doboju zaključio je stečaj nad fabrikom pneumatskih alata “Trudbenik FPA” iz...

DOBOJ: Interni oglas za dobrovoljni odlazak i sporazumni prekid radnog odnosa

Uprava "Željeznica Republike Srpske" /ŽRS/ raspisala je interni javni poziv radnicima za dobrovoljni...

U SKLOPU SAOBRAĆAJNOG FAKULTETA U DOBOJU: Otvoren Tehničko-laboratorijski centar (VIDEO)

Rame uz rame, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i Obren Petrović, gradonačelnik Doboja, pr...

DOBOJ: Pozajmica od četiri miliona KM "Željeznicama Srpske" (VIDEO)

Ministar saobraćaja i veza Neđo Trninić izjavio je da je Vlada Republike Srpske donijela odluku o jo...

Lažni nameti prazne džep i koče privredu

Građani i privrednici u Srpskoj izdvajaju novac i za mnoštvo nameta koji nemaju zakonsko uporište i ...

DOBOJ: Otvoren Tehničko-laboratorijski centar Saobraćajnog fakulteta (VIDEO)

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvorio je danas u Doboju Tehničko-laboratorijski centar ...

DOBOJ: Pozajmica željezničare vozi u penziju

Vlada Srpske pozajmiće “Željeznicama RS” četiri miliona maraka za izmirenje obaveza prema radnicima ...

DOBOJ: Počinje isplata majskih penzija

Isplata penzija za maj počeće danas, a njome je obuhvaćeno ukupno 260.475 korisnika prava, od kojih ...

DOBOJ: Upitna radna mjesta farmaceuta zbog Pravobranilaštva RS

Gradska apoteka „Jovan Jovanović Zmaj“, čiji je osnivač grad Doboj, mogla bi otići u stečaj ukoliko ...

DOBOJ: Počela isplata materinskog i dječijeg dodatka

Redovna isplata dodatka na djecu i materinskog dodatka za maj počela je danas, saopšteno je iz Fonda...