Menu

NENAD BRKIĆ: Dobar proizvod nekad nije dovoljan

Nenad Brkić je redovni profesor na katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i jedan od najvećih domaćih stručnjaka za marketing. Predaje predmete "Marketing", "Marketing komuniciranje", "Prodaja i prodajni menadžment" i "Odnosi s javnošću i korporativno komuniciranje", na dodiplomskim i postdiplomskim studijama.

Na postdoktorskim studijama usavršavao se od SAD do Japana. Prilikom nedavnog gostovanja u Banjaluci na konferenciji posvećenoj brendiranju dao nam je intervju u kojem se kritički osvrnuo na pristup tržištu domaćih  proizvođača.

BiH ima ogroman spoljnotrgovinski deficit. Zašto je to tako?

Zašto uvozimo vodu, kad u BiH ima vode? Naši farmeri ponekad prosipaju svježe mlijeko jer ne mogu da ga plasiraju negdje. Zapravo, radi se o tome da mi ne uvozimo vodu već „janu“, ne uvozimo mlijeko već „dukat“. Uvozimo ono što potrošači traže u tržnim centrima. A kako to znamo? Ja sam bio član stručnog vijeća koje je biralo superbrendove 2008. godine. I od tada do danas sam pravio jednu analizu u kojoj je zaključeno da od 100 najbolje ocijenjenih brendova u BiH ima oko 20% brendova iz Hrvatske i 10-12% srbijanskih brendova. U isto vrijeme na listama top-brendova u susjednim zemljama nema nijedan brend iz BiH. Moja hipoteza je da u BiH imamo puno više proizvoda nego brendova. Proizvodi su ono što naše tvornice proizvedu. Brendovi su ono kad tim proizvodima kreiramu jednu vezu sa kupcem. Ta veza može biti racionalna, emocionalna, najčešće je kombinacija. I kada kupci mogu da biraju između više proizvoda oni biraju onaj sa kojim već imaju izgrađenu vezu.

Kako stoji situacija sa bh. brendovima?

Naši brendovi su još uvijek nedovoljno izgrađeni. Da biste izgradili  brend morate imati znanje iz marketinga, o tržištu, o kupcima, o segmentiranju tržišta, o pozicioniranju na njemu, o izradi kvalitetnih proizvoda, o određivanju kanala, distribucije i promocije. I naravno, morate imati novac. Ne možete ništa brendirati bez medija. Mi smo jedna od zemalja u Evropi koja ima najmanja ulaganja u komunikacije i u medije. A da nevolja bude veća, dvije  trećine tih ulaganja u medije koje mi vidimo – reklame, oglase ili nešto treće – dolazi od stranih kompanija. Ljubav je dvosmjeran proces. Ako naše kompanije žele da kupujemo njihove proizvode onda i one to moraju pokazati prema kupcima, a ne samo vršiti pritisak na nas „kupujte domaće“. Ta ljubav se u biznisu pokazuje najbolje kroz dobar proizvod. Morate imati kvalitetan proizvod i morate biti u stanju da održavate taj kvalitet. Ali to nije dovoljno. Morate sve to iskomunicirati. Kakva vam korist ako imate dobar proizvod, a da ga ne predstavite na pravi način svijetu. Mislim da mnogi domaći proizvođači nemaju prava da se ljute na uvozne proizvode kad mi svako veče vidimo njihove reklame na TV-u.

Gdje tu vidite prostora za napredak?

Ima puno prostora za unapređenje i marketinga i brendiranja, ali treba nam više znanja o tome. Naravno, treba i novca, ali mnogi brend menadžeri  su došli na te pozicije, a da nikada nisu nešto naučili. Da biste bili vrhunski profesionalac morate imati vrhunsko znanje. Moramo raditi na tome, moramo više komunicirati, pojavljivati se na tržištu, ići u medije...

Koje su to kompanije  koje po vama imaju najbolji pristup?

Činjenica je da najviše komunikacija dolazi od strane kompanija koje se bave telekomunikacijama.  To nije čudno. Telekom kompanije imaju novca, imaju konkurentno tržište, iako je ono na neki način podijeljeno po nekim poluetničkim linijama. Ali oni su trenutno najviše prisutni. Prema nekim istraživanjima, vodeći bosanskohercegovački brend je „violeta“. Ali ako pogledate pet vodećih brendova u BiH, vidjećete da su četiri strana brenda i jedan domaći. Ako pogledate pet vodećih brendova u Hrvatskoj vidjećete da su četiri domaća, a jedan strani, „koka-kola“. Očigledno je da više moramo poraditi na domaćoj proizvodnji.

Naprosto, ne možemo očekivati da ljudi kupuju domaće proizvode ako ih nema.  U brojnim kategorijama mi jednostavno nemamo dovoljno kvalitetne proizvode. Ne proizvodi ih niko kod nas. I onda je logično da te praznine na policama popunjavaju strani  proizvodi. To je naš problem.

Ostavi komentar

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Portala Dobojski Info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Dobojski Info zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

nazad na vrh

Sponzorisani članci

ADULT BUTIQUE RASPUĆIN Posjetite simpatičan, sexy i misteriozan butik (VIDEO)

Simpatičan, sexy i misteriozan butik "Raspućin" nalazi se na adresi Vidovdanska bb (zgrada Crvenog k...

OGLAS: Iznajmljuje se poslovni prostor u Tesliću

Inajmljuju se dva poslovna prostora, 120m2 i 100m2, u centru Teslića u ulici Svetog Save br. 5 pored...

OGLAS: Iznajmljuje se poslovni prostor (FOTO)

Iznajmljuje se poslovni prostor u ulici Svetog Save 79, Doboj. Mogućnost izdavanja 100 metara kvadra...

OGLAS: Iznajmljuje se poslovni prostor (FOTO)

Izdaje se poslovni prostor u ulici Vojvode Stepe br.8 , veličine 88 m2.

Ekonomija i Privreda

Osiguranje domaćinstva uz popust od 50% u Triglav osiguranju

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({ google_ad_client: "ca-pub-320342768607014...

DOBOJ: Kafa u 5 - podrška investitorima

U Banji „Kulaši“ održan je sastanak saradničke mreže u okviru Programa postinvesticione podrške inve...

Od januarske plate 0,25 odsto ide u Fond solidarnosti

Januarske plate u Srpskoj biće manje za 0,25 odsto, a taj novac slivaće se u Fond solidarnosti za li...

DOBOJ: Za otpremnine radnicima "Željeznica RS" ide 3,5 miliona evra

Predstavnici Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, preduzeća "Željeznice Srpske", ali i S...

DOBOJ: U "Željeznicama RS" 160 radnika višak

Prema prvim procjenama, između 150 i 160 radnika "Željeznica Republike Srpske" biće višak u sklopu r...

MEMORANDUM O ZAJEDNIČKIM POLITIKAMA ZA PERIOD 2018 - 2020: Rasterećenjem do jače privrede

Oporavak privrede, potpuna fiskalna konsolidacija i reforma javnog sektora, samo su neke od odredaba...

DOBOJ: Ni poplave nisu lekcija za osiguravanje imovine

Katastrofalne poplave iz 2014. godine nisu natjerale Dobojlije da osiguraju svoju imovinu, koja je t...

DOBOJ: Kafa u 5 - Agencija za osiguranje (VIDEO)

U Doboju je juče održana Šesta konferencija o osiguranju. Osnovna tema je bila: "Nova regulatorna no...

DOBOJ: Neophodno mijenjati zakonodavni okvir o društvima za osiguranje

Neophodno je mijenjati postojeći zakonodavni okvir o društvima za osiguranje, kako bi se dao prostor...

DOBOJ: Danas počinje isplata novembarskih penzija

Za korisnike Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske danas počinje isplata...

DOBOJ: Svjetska banka kreditira restrukturisanje “Željeznica Srpske”

Bord direktora Svjetske banke prihvatio je da finansira projekat restrukturisanja “Željeznica Republ...

Srpska hoće akcije propalih banka u Centralnom registru HOV

Ministarstvo finansija RS hoće da kupi akcije Banke Srpske i Bobar banke u stečaju u Centralnom regi...

POJAŠNJAVAMO: Prestanak ugovora o koncesiji

Koncesija je pravni posao kojim država ili jedinica lokalne samouprave ustupa pravo obavljanja privr...

Ukidanje rominga između EU i Zapadnog Balkana

Evropska komesarka zadužena za digitalnu politiku Marija Gabrijel objaviće na samitu u Bugarskoj u m...

DOBOJ: U penziju do kraja godine odlazi 210 željezničara

 „Željeznice RS“ penzionisaće do kraja godine oko 210 radnika koji su po novom zakonu za to ste...

Mjesečno 405 KM za žene koje se porode u decembru i narednom periodu

Pravo na materinski dodatak od 405 KM mjesečno, koji se u Republici Srpskoj uvodi prvi put, imaće ne...