DOBOJ: Oko pet odsto predškolske djece muca

"Najčešće se javlja u periodu između druge i četvrte godine, kada je najveća ekspanzija razvoja govora jezika i najviše se bogati rječnik, usljed čega dolazi do fizioloških nefluentnosti i razvojnog mucanja, koje uglavnom u kasnijoj dobi nestaje", rekla je Cvijanovićeva novinarima povodom Međunarodnog dana svjesnosti mucanja, koji se obilježava 22. oktobra.

Prema njenim riječima, ova mana se zadrži kod svega jedan odsto odrasle populacije, a liječi se kroz govorno-jezički tretman i psihoterapiju.

Cvijanovićeva je ukazala na to da se fiziološko mucanje u ranom predškolskom uzrastu djeteta javlja iznenada i kratko traje, uz mogućnost da se ponovi, a najčešća greška koju roditelji tada čine jeste prekidanje govora djece uz negativne komentare i pitanja.

"Najbolji savjet za roditelje, bake, vaspitače, učitelje, ako se to prvi put javi u prvom razredu osnovne škole, jeste da ne rade ništa. Pustite dijete do 15 dana da se samo izbori sa tim, ukoliko je potrebno konsultovati logopeda da se da najbolja podrška", navela je Cvijanovićeva.

Ona je savjetovala da se pri tome djeca ne opominju, ne ubrzavaju i da u tim momentima treba strpljivo i u opuštenoj atmosferi slušati šta ona pričaju, a ne kako se izražavaju, uz obavezno gledanje u oči i poneku pohvalu.

Cvijanovićeva je navela da se mali broj fiziološkog mucanja otkrije prilikom testiranja djece pred školu jer uglavnom prođe između druge i četvrte godine, međutim kada djeca sa govorno-jezičkim poteškoćama dođu zbog nepravilne artikulacije glasova ili usporenog govorno-jezičkog razvoja to je indikator da je dijete nekada ranije prošlo kroz fazu mucanja.

Prema njenim riječima, u 60 odsto slučajeva uzrok mucanja je nasljedni faktor.

"To ne mora da bude striktno da je neko u užoj ili široj porodici mucao, već se može naslijediti predispozicija brzog govora, pa dijete koje je počelo da muca nije moglo da se nosi sa tom brzinom, pa je stoga razvilo influentnosti", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je kao druge uzroke razvoja mucanja navela usporen govorno-jezički razvoj, porodični faktor usljed prevelikih očekivanja roditelja da njihovo dijete bude najbolje, te brzinu života uopšte.

Isto tako prevelika izloženost djeteta animiranim filmovima sa drugih jezičkih govornih područja više dovodi do generalnog problema u razvoju govora i jezika, s obzirom na to da djeca sve kasnije progovaraju, rečenice su kraće, uže i sa manje elemenata, a odgovori se svode samo na jednu riječ.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!