DOBOJ: Sve više djece sa govornim problemom

Ona je istakla da je procenat djece sa govornim poblemom prije šest godina bio između 10 i 20 odsto i da se svake godine se povećava.

"Nakon testiranja prvačića ustanovili smo da 35 odsto prvačića treba tretman, jer ne izgovaraju glasove, a došli su u redovnu nastavu i ukoliko ne isprave glas i izgovor, pisaće onako kako govore, samim tim kvare rukopis i ono što je pročitano", rekla je Cvijanovićeva novinarima.

Ona je navela da je govorni problem najbenigniji poremećaj koji se lako ispravlja, ali da najdugotrajniji tretman imaju djeca koja imaju usporen govorno-jezički razvoj, čije uzroke treba tražiti u novoj tehnologiji, jer pretjerano gledaju crtane filmove na engleskom jeziku, igraju igrice.

Cvijanovićeva je rekla da je sve izraženiji problem pojave djece sa usporenim govorno-jezičkim razvojem, odnosno djeca sa tri godine koja ili ne razumiju govor okoline ili ga razumiju ali ne mogu da ga reprodukuju.

"Na taj način maternji jezik nadomjeste stranim jezikom, najčešće engleskim zahvaljujući tehnologiji koju sve više koriste, ali na neadekvatan način", izjavila je Cvijanovićeva, koja radi u timu za djecu i omladinu dobojskog Centra za mentalno zdravlje.

Ona je rekla da u Centar dolaze djeca sa četiri godine koja znaju da kažu boje na engleskom jeziku, znaju alfabet, ali ne znaju da kažu kako se zovu.

"To traži dugotrajan tretman koji traje do škole i koji je podržan u školi preko školskih logopeda. Većina te djece imaju i motorne poteškoće jer su vrlo malo fizički aktivna", navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da roditelji koji sa djecom dođu na vrijeme, čak sa godinu i po ili dvije, dobijaju adekvatne savjete šta trebaju da rade, a šta ne.

Prema njenim riječima, u Centru za mentalno zdravlje rade dva logopeda, koji mjesečno rade sa po 60 pacijenata u redovnom tretmanu.

Načelnik Centra za mentalno zdravlje Dijana Cocić Hadžibrahimović rekla je da ova ustanova kontinuirano organizuje terapijske radionice koje su prilagođene poremećajima, a da je napredak kod pacijenata uočljiv.

"U timu za djecu i omladinu do oktobra otvoreno je 210 novih kartona, s tim da se 70 odsto odnosi na jezičko-govorne poremećaje kod djece i to su logopedski tretmani i ne bih ih podvela pod emocionalne poremećaje", izjavila je Hadžibrahimovićeva.

Ona je rekla da su kod mladih pacijenata najzastupljeniji emocionalni poremećaji i poremećaji u ponašanju, koji su podjednako zastupljeni kod oba pola.

"Za depresivne poremećaje koriste se smirujuće tehnike kao vezenje, pletenje, kukičenje, rad sa vunom. Za ovisnike i agresivnije pacijente koristi se obrada drveta i metala, za djecu sa poremećajem ponašanja obrada drveta, a sve pod nadzorom radnog terapeuta", izjavila je Hadžibrahimovićeva.

Ona kao uzroke nastanka emocionalnih poremećaja navodi savremene trendove, djeca su uglavnom na telefonima, postaju isprazna, sve manje se druže.

Ona je rekla da su kod mladih i dalje prisutne stigme i da se ne odlučuju da potraže savjet u timu za djecu i omladinu, ali i da je porodica najbolji animator.

U Doboju je juče otvarena prodajna izložba radova korisnika usluga Centra za zaštitu mentalnog zdravlja dobojskoj Doma zdravlja.

Ovom izložbom Centar za zaštitu mentalnog zdravlja obilježio je Svjetski dan mentalnog zdravlja - 10. oktobar, a ovogodišnja tema je "Mladi i mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja".

Izloženi eksponati mogu se pogledati još danas do 14.00 časova.