KRPELJI: Ima li razloga za paniku?

Opasnost njihovog parazitiranja na nama je mogućnost prenosa zaraznih bolesti. Sam krpelj se zarazi prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a ubodom može prenijeti bolest i na čovjeka.

Bezbolan ubod na mjestu gdje je koža mekana

Područja najčešćeg prijanjanja na tijelu čovjeka su mjesta gdje je koža vlažna i mekana – stomak, prepone, pazuh, područje iza ušiju, potiljak, vrat, dojke, a kod djece i glava.

Nakon što krpelj dođe u kontakt s našim tijelom, traži pogodno mjesto za ubod što može potrajati i više sati. Zato je prilikom višesatnog boravka u prirodi preporučljivo pregledati tijelo svaka dva do tri sata kako bi krpelja mogli ukloniti sa kože prije samog uboda.
Probadanje kože traje nekoliko minuta, a ubod se ne osjeti jer slina krpelja sadrži supstancu koja djeluje poput anestetika.

U trenutku kada krpelj probode kožu počinje se hraniti našom krvlju. Tada može doći do prenosa zaraze na čovjeka kao što su Lyme borelioze, virusni krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioze …

Kako pravilno ukloniti krpelja?

Ako na tijelu uočimo krpelja koji je fiksiran za kožu potrebno ga je ukloniti. Bitno je da ga ne premazujemo alkoholom, uljem i sličnim sredstvima, jer tada dolazi do kontrakcije, tj. grčenja njegove utrobe i pojačanog izlučivanja uzročnika bolesti u naše tijelo.

Krpelja odstranjujemo uz pomoć pincete. Krajeve pincete potrebno je približiti što više glavici i povući prema sebi bez manipulacije (dakle, ne okrećite ga u smjeru ili suprotno od smjera kazaljke na satu, kako je ranije bilo preporučivano). U slučaju da se glavica odvoji od tijela i ostane u koži možemo je ukloniti sterilnom iglom. Čak i ako nam to ne pođe za rukom nema panike - naš organizam će nakon nekog vremena sam odbaciti strano tijelo. Uostalom, ostanak glavice krpelja u koži ne predstavlja opasnost od zaraze, jer se zarazne klice nalaze u tijelu krpelja pa odstranjivanjem tijela uklanjamo i izvor zaraze. Pregledavanje kože nakon boravka u prirodi i uklanjanje krpelja kraće vrijeme nakon ugriza bitno je radi smanjivanja mogućnosti zaraze. Dakle, ako uklonimo krpelja sa tijela unutar par sati, manja je mogućnost zaraze čak i ako je krpelj doista zaražen nekim od uzročnika bolesti i nije neophodno uvođenje antibiotika.

Kada otići ljekaru?

Na mjestu ugriza javljaju se manje ili veće crvenilo i oteklina, praćeni svrabežom, koji najčešće prolaze unutar jednog do tri dana. Te promjene na koži nisu posljedica infekcije (tj. prenosa zarazne bolesti s krpelja na čovjeka), već iritacije supstancama koje krpelj ugrizom unosi u našu kožu i za to nije potrebna nikakva terapija. U slučaju da je crvenilo prisutno duže od tri dana, ili se veličina te promjene sa vremenom povećava, potrebno je javiti se pedijatru ili infektologu kako bi se nakon pregleda utvrdilo je li potrebno liječenje. Naime, Lajmska bolest ili migrirajući eritem kojeg prenose krpelji, bolest je koja se u prvoj fazi može ispoljiti promjenama na koži. Radi se o ovalnom crvenilu kože koje se širi do 15 cm u promjeru i lagano blijedi u središtu ostavljajući prstenastu formaciju. Ako u toj fazi bolesti osoba primi odgovarajući antibiotik, dolazi do potpunog izlječenja. Drugi razlog za posjete pedijatru je pojava opštih simptoma 7 do 14 dana od ugriza, a to su: povišena tj. temperatura, opšta slabost, bolovi u mišićima i zglobovima. To su simptomi koji upućuju na moguću zarazu virusom krpeljnog meningoencefalitisa. U većini slučajeva ti simptomi traju nekoliko dana i s njima bolest i prestaje. Kod manjeg broja oboljelih (20-30 %) razvija se i druga faza infekcije u kojoj dolazi do zahvaćanja pojedinih dijelova centralnog nervnog sistema. Tegobe koje mogu biti prisutne u toj fazi su: glavobolja, mučnina, povraćanje, slabost ruku i nogu, ukočen vrat, poremećaj svijesti.

Zaštite dijete odjećom i repelentima

Kao i kod brojnih drugih zaraznih bolesti postoji mogućnot prevencije i smanjenja stope uboda krpelja. Prije izlaska iz kuće trebali bi pripaziti na izbor obuće i odjeće. Preporučuju se dugi rukavi i duge nogavice, hlače uvučene u čarape, zatvorene cipele, svjetlija odjeća (krpelj se teže uočava na tamnoj podlozi), materijali bez dlačica (izbjegavati vunu i flanel) jer se na njih krpelj teže prihvaća.

U toplim danima, kada nam visoke temperature ne dozvoljavaju pretjerano prekrivanje tijela, trebali bi se zaštititi repelentima koji se osim na odjeću i obuću mogu nanositi i na golu kožu. U prirodi bi trebali izbjegavati ležanje i odlaganje odjeće na travu, te provlačenje kroz grmlje. Pregledavanje tijela svakih dva - tri sata. Nakon povratka kući istuširatije dijete i detaljno pregleati kožu.

dr Slaven Krajina, spec. pedijatrije