GODIŠNJICA POPLAVA: Mnoga pitanja i dalje bez odgovora (VIDEO)

„Naš stav je da su prošlogodišnje poplave posljedica klimatskih promjena, te da će takvi događaji u budućnosti biti sve češći. BiH bi zbog toga trebala da se pridruži svjetskim naporima u smanjenju emisija gasova staklene bašte, ali i da se posveti ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Ovo je jedino moguće ako se klimatske promjene integrišu kao značajan faktor u rad svih sektora i razvijanju strategija, od proizvodnje energije, preko zgradarstva do transporta i poljoprivrede“, rekao je Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske promjene.

Centar za životnu sredinu se problemom klimatskih promjena bavi i kroz kampanju „Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva“, kojom skreću pažnju javnosti i institucija na prednosti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, te se bore protiv izgradnje novih termoelektrana na ugalj koje su među najznačajnijim uzročnicima klimatskih promjena.

„Prošlogodišnje poplave su nam pokazale da se konvencionalni pristupi upravljanju vodama ne mogu više smatrati adekvatnim. Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal poplavnih područja i močvara, koje mogu da služe kao prirodne retenzije. Davanje više prostora rijekama se u svijetu pokazuje kao pozitivan metod za odbranu od poplava, što je u suprotnosti s našim trenutnim pristupom. Močvare isušujemo, umjesto da ih koristimo upravo u ovakve svrhe“, rekla je Nataša Crnković, Koordinator programa Biodiverzitet i zaštićena područja.

Iz Centra poručuju da se pitanju poplava zbog prirode problema treba pristupiti ozbiljno i međusektorski. Smanjivanje emisija gasova staklene bašte, upravljanje vodama, šumama, otpadom, podizanje svijesti građana i njihovo organizovanje, kao i sistemi za rano uzbunjivanje i uvezivanje institucija su samo dio napora koji su potrebni za sprječavanje ovakvih prirodnih nepogoda i ublažavanje njihovih posljedica.