Vaučeri obnavljaju domove u Srpskoj

Građevinski materijal i namještaj kupuju se vaučerima Fonda solidarnosti, koje je za prvu pomoć dala  Vlada RS, prenosi RTS.
Na elektronskim platnim karticama, nazvanim "Obnova Srpske", iznos je, u zavisnosti od štete, do pet hiljada konvertibilnih maraka. Njima može da se plate 64 vrste robe i usluga kompanija sa kojima su potpisani ugovori.

Dom Petrovića u Doboju vraća se u život. Ponovo su u stanu koji je u majskim poplavama bio potpuno pod vodom.

"Evo, već treću noć kako konačimo ovde. Zadovoljnija sam, mada nemam ni sudopere, nemam ništa. U paketima je sve, jedno po jedno kupujem, išla sam juče po drvenu kašiku, pošto treba da pravim boraniju. Nemaš, eto, moraš", kaže Gordana Petrović iz Doboja.
U strahu da bi majska katastrofa mogla da se ponovi, Petrovići su, umjesto parketa, pod izlepili pločicama. Tako je, kažu, kad sa drugog sprata gledaš kako voda ulazi u stan i sve uništava. Nedavna kiša i grad – nova su opomena.

"Neki nas maler ponovo tera. Krenula je kiša, a ovde je išlo kao rijeka. Srećom, stala je", priča Simo Petrović.

U traženju riješenja da se brzo pomogne poplavljenima, ali ne iz budžeta, pomoglo je formiranje Jedinstvenog registra štete, jedinog u regionu. Uloga vaučera solidarnosti uručenih građanima za obnovu kuća, važnija je, kažu, od iznosa na njima.

"Te platne kartice mogu da se koriste samo na teritoriji Republike Srpske. Mogu da se koriste samo u domaćim prodavnicama, fabrikama, dakle na taj način stimulišemo i domaću privredu. Važno je da tu spadaju sve vrste građevinskog materijala, najmeštaj, bijela tehnika, da se tim karticama mogu plaćati rate kredita, komunalne usluge, može se plaćati struja", kaže Željka Cvijanović, premijer Republike Srpske.

U poseban Fond solidarnosti slivaju se donacije, povoljni krediti, ali i doprinos od 1,5 odsto koji će zaposleni i poslodavci izdvajati godinu dana. To i dalje nije dovoljno da bi se nadoknadilo sve što je potrebno. Osjećaju to i u banjalučkom naselju Budžak, čiji naziv sada dobija smisao.

"Radovi su stopirani iz razloga što se nema više finansijskih sredstava", kaže Dragica Bajić, izbjeglica iz Drvara.
Dragica priča da je njena kuća uništena sto odsto, a da je sav iznos sa vaučera potrošila na obnavljanje. Kuća nije do kraja sanirana od poplava, i u njoj Dragica ne može da dočeka zimu.

Da se prezimi, radi se i u kući Jože Čermelja, najstarijeg domaćinstva u naselju, čija automehaničarska radionica više nije upotrebljiva. Ipak, nije mu to najteže.

"Najteže mi je palo što mi je auto od 12.000 maraka bio u poplavi, i moja harmonika koja košta 8-10 hiljada maraka. To mi je najteže palo, a sve drugo bude i prođe", ponavlja Jože Čermelj.

Proći će valjda i oblačno vreme, koje ne ide naruku poplavljenima.

Žitelji banjalučkog naselja Budžak kao i mnogi drugi u Republici Srpskoj ne raduju se kiši. Gotovo 58 odsto stanovništva trpi posljedice poplava. Šteta prelazi dvije milijarde konvertibilnih maraka. To je gotovo jednogodišnji budžet RS.