DOBOJ: Knjižni fond prepolovljen

Ona je rekla da posredstvom društvenih mreža ova ustanova apeluje da korisnici vrate pozajmljene knjige kako bi bile evidentirane i utvrđen raspoloživi knjižni fond nakon štete pričinjene poplavama.

"Knjižni fond biblioteke nakon poplave sa 99.000 jedinica i oko 400 naslova serijske publikacije je prepolovljen.

Procjenjujemo da sada ima 45.000 knjižnih jedinica", navela je Gostimirovićeva i dodao da monografske publikacije koje su datirale počevši od 1945. gotovo više i ne postoje.

Prema njenim riječima, uništene su i knjige koje se više ne mogu nadoknaditi, a pravo stanje biće utvrđeno nakon vanredne revizije.

"Najviše je stradalo dječije odjeljenje", navela je Gostimirovićeva i istakla da su sačuvani primjerci stavljeni u funkciju za izdavanje.

Među sačuvanim primjercima je školska lektira, pa se učenici mogu pripremati za narednu školsku godinu.

Gostimirovićeva je navela da je sačuvana i klasična beletristika dok su savremena izdanja prepolovljena, te istakla da je spašeno nešto i od stručne literature.

Postojeći knjižni fond, osim biblioteke, razmješten i u prostorije objekta Američkog kutka i, prema odobrenju gradske uprave, u prostorije Kulturno-umjetničkog društva.

Gostimirovićeva je istakla da je, zahvaljujući dobroj međubibliotečkoj organizaciji, Društvo bibliotekara pokrenulo akciju doniranja knjiga za dobojsku biblioteku, a kao primjer je navela donacije Biblioteke iz Višegrada, Narodne biblioteke Srbije, Narodne i Univerzitetske biblioteke Republike Srpske, te Biblioteke iz Žepča.

"Trenutno je problem smještaja pristiglih knjiga", rekla je Gostimirovićeva i navela da dio stiže u biblioteku, dok je dio ostao kod donatora dok se ne obezbijedi adekvatan smještajni prostor.

Prema njenim riječima, postoje i samoorganizovani donatori iz inostranstva porijeklom sa ovog područja koji su posredstvom društvenih mreža pokrenuli akciju prikupljanja knjiga za Doboj.

Ona je pozdravila i gest starije sugrađanke koja je ustupila dio svog stambenog objekta za skladištenje knjiga.

Gostimirovićeva je ukazala da gradskoj upravi u narednom periodu predstoji da obezbijedi adekvatnije uslove i prostor za biblioteku, jer da je statika zgrade ove ustanove bila bolja, kako je navela, bio bi sačuvan veći broj knjiga.

"Riječ je o starom objektu bez ploče, tako da viši spratovi nisu mogli prihvatiti veće količine knjiga bez rizika od urušavanja", rekla je Gostimirovićeva.

Ona je ukazala da je statika zgrade već dovoljno urušena i devastirana tokom poplave iz 1965, te ratnim dešavanjima devedesetih godina prošlog vijeka.