NSRS: Usvojen set zakona za sanaciju od poplava

Parlament Srpske usvojio je Zakon o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske kojim se uspostavlja jedinstveni registar štete, koji podrazumijeva pregled pojedinačne štete i odobrenih sredstava, koji uspostavlja i vodi Fond.

Sredstva za finansiranje obnove Srpske, odnosno sanaciju štete izazvane poplavama, biće obezbijeđena od posebnog doprinosa za solidarnost, poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara, te naknade za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije, navodi se u obrazloženju ovog zakona.

Na prijedlog poslaničkih klubova SNSD-a, DNS-a i SP, Narodna skupština usvojila je odluku o formiranju Anketnog odbora za utvrđivanje činjenica o djelovanju nadležnih organa i institucija u vrijeme poplava.

Narodna skupština usvojila je Zakon o posebnom doprinosu za solidarnost za obnovu Republike Srpske koji predviđa izdvajanje tri procenta neto ličnih primanja fizičkih lica koja ostvaruju dohodak iz bilo kojeg izvora, od čega će polovinu plaćati vlasnik dohotka, a drugu polovinu isplatilac.

Parlament Srpske usvojio je odluku kojom su Zakon o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske i Zakon o posebnom doprinosu za soliradnost od opšteg interesa za Republiku.

Narodna skupština usvojila je Zakon o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu prizvodnje električne energije kojim je predviđeno da će privredna društva koja proizvode električnu energiju korišćenjem hidroakumulacionih objekata uplaćivati polovinu naknade za njihovo korišćenje Fondu solidarnosti, a drugu polovinu u budžete jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalaze.

Parlament je usvojio Zakon o izmjenama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara kojim se uvećavaju iznosi poreza na upotrebu motornih vozila u rasponu od 25 odsto do 50 odsto, dok se porez na motocikle smanjuje u rasponu od 17 odsto do 40 odsto u odnosu na dosadašnje iznose poreza.

Ovim zakonom povećava se za 50 odsto u odnosu na dosadašnje iznose porez za registrovano oružje za koje je izdat oružni list za držanje i nošenje za ličnu bezbjednost.

Narodna skupština usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim republičkim taksama kojim je predviđeno da tu taksu ne plaćaju obveznici koji su pretrpjeli štetu izazvanu poplavama u Srpskoj.

Ovim zakonom predviđeno je i da se posebna republička taksa za preduzetnike utvrđuje u godišnjem iznosu prema registrovanoj djelatnosti, a iznosila bi od 50 KM do 250 KM.

Narodna skupština usvojila je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim načinima izmirenja poreskog duga koji predviđa za sve poreske obveznike koji su pretrpjeli štetu izazvanu poplavama odgađanje plaćanja poreskog duga u jednakim mjesečnim anuitetima najduže do 60 mjeseci, uz grejs period od godinu dana.

Poslanici su usvojili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti kojim se daje mogućnost jedinicama lokalne samouprave da na svojoj teritoriji propišu oslobađanje od obaveze plaćanja tog poreza za određeni period za one koji su pretrpjeli materijalnu štetu na nepokretnostima.

Narodna skupština prihvatila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske kojim se uvodi izuzetak od raspodjele poreza u omjeru 75:25 odsto između budžeta Republike i lokalne zajednice, gdje se ti prihodi dijele između republičkog budžeta i budžeta područja od posebne brige u omjeru 50:50.

Parlament Srpske usvojio je Zakon o dopunama Zakona o zaduženju, dugu i garancijama Republike Srpske kojim se propisuje da se prilikom izračunavanja ukupnog javnog duga Republike izuzima dug nastao po osnovu zaduživanja za finansiranje sanacija šteta.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske kojim je predviđeno da se sukob interesa i nespojivost funkcija za izabrane predstavnike, nosioce izvršnih funkcija i savjetnike ne odnosi na fondacije ili fondove osnovane za sanacije štete izazvane elementarnim nepogodama ili drugim katastrofama.

ŽELJKA CVIJANOVIĆ:

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je zadovoljna što je u Narodnoj skupštini usvojen set zakona za saniranje posljedica štete od poplava koji je predložila Vlada, ali da nije zadovoljna što to nije urađeno prvog dana zasjedanja.

„Nadala sam se i Vlada se nadala da ćemo sve ove zakone usvojiti još u petak uveče, ali kada smo vidjeli šta se dešava u parlamentu da je to bespotrebno poligon i za političke obračune, mi smo radili paralelno sa tim“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je Vlada u svakoj skupštinskoj pauzi imala zasjedanja i radila posao kao da je sve u najboljem redu, nadajući se da će sve tako i biti.
„stekli su se uslovi za neke konkretne stvari, mada smo već definisali niz mjera“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je poseban interes građana izuzetno vezan za novčanu pomoć od 5.000 KM.
„Mi smo kao odgovorna Vlada preduzeli niz koraka da dogovorimo sa socijalnim partnerima, sa svim zainteresovanim u društvu da vidimo šta je to što njima može da bude od pomoći“, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Vlada se ispočetka bavila pitanjem da se obezbijedi namještaj, građevinski materijal, bijela tehnika, a onda je dobila sugestije od Privredne komore da omogući ljudima da plaćaju određene račune platnom karticom koju će dobiti.

„Oni će moći, ukoliko se za to steknu uslovi, a nadamo se da hoće kad se završe pregovori sa bankama, isto tako da plaćaju eventualno i rate kredita. Smatramo da treba da što više raširimo taj teren i damo više mogućnosti građanima. Oni će bolje moći iskoristiti svoja sredstva“, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, neko će prioritetno biti u potrebi da obezbijedi namještaj, neko će možda imati druge potrebe.
„U svakom slučaju trudili smo se, radili i još definišemo te stvari“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da treba da bude definisano nekoliko veoma značajnih podzakonskih akata.

„Svako ministarstvo već je pristupilo tom poslu nakon što smo već znali u kom pravcu se kreće ova skupštinska rasprava i znajući da nećemo dobiti neke nove sugestije, da treba da ostanemo pri nekim svojim rješenjima, a da paralelno proširujemo naše razgovore sa socijalnim partnerima, da dođemo i do boljih rješenja. Radili smo sve ove dane i prije toga“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je ovaj mjesec zaista bio mnogo tužan za Republiku Srpsku.
„Ali, stekle su se pretpostavke da polako idemo prema svakoj grupi stanovništva, i vodimo paralelno pregovore, što smo radili sve ovo vrijeme, sa međunarodnim finansijskim organizacijama, znajući da će u Fondu solidarnosti najveći dio novca biti onaj koji će biti pripremljen za infrastrukturu, njenu obnovu i poljoprivredu“, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je paralaleno sa tim Vlada radila na grupisanju određene pomoći koja ide za poljoprivredu kad je riječ o stočnom fondu, gdje treba da se interveniše povoljnim kreditima kada je riječ o farmama.

„Isto tako na koji način putem donacija ili kombinacijom različitih sredstava da dopremo do svakog našeg domaćinstva koje nije imalo veliku farmu, ali je imalo svoju jednu ili dvije krave, imalo je svoje svinje, imalo je svoje kokoške, kako da se i njima pomogne da stanu na noge“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da građani sada znaju da su se stekle zakonske pretpostavke da se uradi još nekoliko proceduralnih koraka, ali da je u svakom slučaju Vlada apsolutno spremna.

„Završnica je pregovora da vidimo šta će sve moći da se obezbijedi putem novčane pomoći, odnosno gdje će moći građani sve to da potroše i nakon toga polako idu sve one mjere kako smo ih i definisali. Želimo da se prioritetno građani vrate svojim kućama i da obezbijedimo da se poljoprivreda i dalje odvija onako kako bi to trebalo, da saniramo stvari“, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, infrastruktura je priča koja će sigurno potrajati niz godina, ali je bitno da su se stekle pretpostavke.

„Zadovoljna sam što se došlo u ovu fazu, nezadovoljna što to nismo uradili u petak naveče, jer bismo dosad imali sve odrađeno kada je riječ o Vijeću naroda. Bili smo s njima u kontaktu, znamo da ni tamo ne bi trebalo da bude problema i idemo dalje, dakle jedna pozitivnija poruka prema građanima Srpske“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila žaljenje što su građani „bili izloženi maltretiranju koje im je donijelo ovo parlamentarno zasjedanje“.

„Nije nam to bila namjera, ali tako to biva“, dodala je Cvijanovićeva.

IGOR RADOJIČIĆ:

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić izjavio je da su usvajanjem seta zakona za saniranje posljedica štete od poplava stvoreni preduslovi da sada svi organi vlasti mogu preduzimati dalje mjere na sanaciji štete.

„Stekli su se svi zakonski osnovi za dodjelu jednokratne pomoći građanima i institucionalni okviri za prikupljanje sredstava i način organizacije i raspodjele sredstava po drugim linijama“, rekao je Radojičić.

On je ocijenio da je ova 20. posebna sjednica bila najteža u ovom sazivu parlamenta.

„Ovo je najteža sjednica i po temi kojom se bavila, jer su posljedice poplava zaista katastrofalne, i po atmosferi koju smo ovdje vidjeli i koja je bila više nego naelektrisana“, rekao je Radojičić i dodao da je bilo vrlo nemilih scena, incidenata, pa čak i fizičkih obračuna.

Radojičić je istakao da je u samoj raspravi učestvovali više od pola poslanika, njih 46, sa rekordnih 126 replika.

On je podsjetio da je Zakon o Fondu solidarnosti usvojen jednoglasno.

„Opozicija je glasala za Fond solidarnosti, a protiv svih izvora njegovog finansiranja. To je meni lično čak i neobjašnjivo, ali svako nosi svoj dio političke poruke“, rekao je Radojičić.

On je naglasio da standardna procedura stupanja na snagu usvojenih zakona podrazumijeva da će Narodna skupština odmah uputiti zakone u Vijeće naroda, koje ima do sedam dana da utvrdi ima li povrede vitalnog nacionalnog interesa.

„Nadam se da neće biti povrede vitalnog nacionalnog interesa, jer po atmosferi koju smo vidjeli na sjednici, ovo ne povređuje ničiji nacionalni interes, nego naprotiv ovo treba svima, jer su među unesrećenim i poplavljenim ljudi svih nacionalnosti“, rekao je Radojičić.

Nakon što Vijeće naroda završi svoj posao, zakoni idu na potpisivanje i proglašenje predsjedniku Republike, te se objavljuju u „Službenom glasniku“.

On je istakao da dva ključna zakona – Zakon o Fondu solidarnosti i Zakon o posebnom doprinosu za solidarnost za obnovu Republike Srpske imaju pojedine odredbe koje su sa retroaktivnim dejstvom, tako da će se pojedini obračuni kada je riječ o izvorima finansiranja računati od 1. juna.

Radojičić je naveo da je na prijedlog poslaničkih klubova SNSD-a, DNS-a i SP, Narodna skupština usvojila odluku o formiranju Anketnog odbora za utvrđivanje činjenica o djelovanju nadležnih organa i institucija u vrijeme poplava.

„To je ad hok tijelo Narodne skupštine koje će se baviti utvrđivanjem svih činjenica u vezi sa poplavama. To je nešto što predstavlja uobičajen metod rada demokratskih parlamenata“, rekao je Radojičić.

Osim toga što dobija izvještaj od Vlade i drugih organa, pojašnjava Radojičić, parlament putem ovog tijela dobija i kontrolnu funkciju javnim saslušanjima i utvrđivanjem činjenica.

„Poplava je događaj takvih razmjera koji zahtijeva nesumnjivo djelovanje parlamenta. Mislim da će biti jako mnogo posla za ovaj odbor, s obzirom na količinu onoga što je potrebno utvrditi kad je riječ o radu lokalnih zajednica, republičkih organa vlasti, saradnji sa institucijama BiH, zakonodavnom okviru, o činjenju svih koji su bili na ovaj ili onaj način uključeni u vezi sa poplavama u maju“, rekao je Radojičić.

Ako Anketni odbor ne uspije utvrditi sve činjenice u ovom sazivu parlamenta, Radojičić kaže da je potrebno to da čini i u narednom sazivu, radi prevencije i da se minimiziraju mogućnosti za pojavu štete ovakvih razmjera i gubitaka ljudskih života.