Humanitarna pomoć u vidu građevinskog materijala nije oslobođena PDV-a

Poplave koje su zadesile BiH i regiju oštetile su ili uništile domove mnogim ljudima. Ljudima je pored hrane, vode i druge humanitarne pomoći u ovom trenutku najpotrebniji građevinski materijal da bi sanirali svoje domove. Međutim, humanitarna pomoć u vidu građevinskog materijali pri ulazu u BiH nije oslobođena od PDV-a, što dodatno otežava cjelokupnu situaciju u kojoj se nalaze mnoga domaćinstva.
 
Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje u BiH rekao je da je od početka poplava u Bosni i Hercegovini pa zaključno sa jučerašnjim danom na graničnim prelazima registrovano ukupno 923 vozila koja su dovozilo humanitarnu pomoć u BiH.

“Ukupna težina svih pošiljki humanitarne pomoći iznosi 6.806 tona. Kad je u pitanju vrsta robe koja se uvozila kao humanitarna pomoć najviše ima prehrambenih artikala, vode, odjeće i obuće, hrane za bebe i pelena, raznih higijenskih sredstava”, rekao je Kovačević za BUKU.

Kaže da među humanitarnom pomoći koja se uvozila u BiH u skladu sa članovima 9. ili 10. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH, koji definišu oslobađanje od plaćanja carine i PDV-a za žrtve nesreće ili humanitarne organizacije, jasno je pobrojano da se oslobađanje može izvršiti samo za osnovnu humanitarnu pomoće kao što je hrana, odjeća, lijekovi i slično.

“Pomenutim članovima je jasno rečeno da predmet oslobađanja ne može biti oprema i građevinski materijal. To znači da će se ovaj vid pomoći morati riješiti na neki drugi način, ukoliko se takve pošiljke žele oslobiti od plaćanja carine i PDV-a”, kaže on.

Kovačević ističe da carinski postupak nad pošiljkama međunarodne pomoći Uprava za indirektno oporezivanje BiH (na graničnim prelazima, u carinskim ispostavama, kao i grupama za carinske postupke) provodi  prioritetno, uz poštivanje propisanih pravila zahtijevanog carinskog  postupka.

“Pošiljku međunarodne humanitarne pomoći upućene u Bosnu i Hercegovinu treba da prati spisak (specifikacija) robe koja treba da sadrži podatke o pošiljaocu robe, primaocu robe, vrsti robe, količini i vrijednosti robe.Važno je naglasiti da primalac takve pošljke može biti registrovana humanitarna organizacija u BiH, organ javne uprave u BiH ili javna organizacija u BiH. Pored toga iz dokumentacije koja prati pošiljku međunarodne pomoći mora biti vidljivo da se radi o besplatnoj pošiljci, pri čemu to može biti odvojena izjava pošiljaoca ili naznaka na samom spisku (specifikaciji) robe da se ista poklanja u humanitarne svrhe za područja pogođena poplavama u BiH”, kaže Kovačević.

Ističe da je Uprava za indirektno oporezivanje BiH ranije donijela odluku da carinske ispostave Bihać, Gradiška, Brod, Orašje, Zvornik, Trebinje, Sarajevo, te aerodromi Sarajevo, Banjaluka, Mostar i Tuzla rade 24 sata dnevno za sve humanitarne pošiljke namijenjene područjima pogođenim poplavama u BiH, kako bi se te pošiljke što brže ocarinile i stigle na područja kojima su namijenjene.