MALAC GENIJALAC U DOBOJU!

Šta je Mentalna aritmetika?

Mentalna aritmetika je sposobnost računanja i postizanja tačnog rezultata, bez korištenja olovke i papira, kalkulatora ili nekog drugog tehničkog pomagala. Ovu sposobnost je moguće razviti samo kod djece u periodu od 4 do 12 godina. Djeca uče kako da vizuelizacijom abakusa (sorobana) i njegovim principima rješavaju matematičke probleme, bez korištenja drugih alata.

Međutim, ovdje su efekti daleko veći, jer se u pozadini nužno odvijaju i drugi razvojni aspekti moždanih procesa. Kada dijete dostigne impresivne brzine računanja, u stvari je i znak da su se razvile i sljedeće sposobnosti:

·       Koncentracija

·       Vizuelizacija

·       Pažnja

·       Memorija

·       Analitičko razmišljanje

·       Logika

Drugim riječima, pored nevjerovatnih brzina računanja, poboljšava se i način na koje vaše dijete sluša i vidi, obrađuje i razumije informacije, zamišlja i stvara određene predstave, prepoznaje detalje, rješava probleme, reaguje itd.

Razvoj ovih pratećih i važnih sposobnosti je u stvari i glavna snaga mentalne aritmetike, jer donosi vašem djetetu čitav niz razvijenih sposobnosti koje su mu potrebne u životu. Škola MALAC GENIJALAC je mjesto gdje se ovo ostvaruje – škola mentalne aritmetike.

Mentalna aritmetika iz ugla nauke

Istraživanja

Postoji niz istraživanja o efektima upotrebe abakusa. U njima je nedvosmisleno dokazano da ova drevna računaljka predstavlja modernu mentalnu alatku. Pogledajmo kako abakus utiče na inteligenciju kod djece?

U istraživanjima sporovedenim na eminentnim Univerzitetima u Evropi i Africi (University of Manchester, University of Khartoum, University of Ulster) kojim je obuhvaćeno 3185 dece, uzrasta 7-11 godine, dokazano je da je IQ kod djece koja su bila dio programa Abakus Mentalne aritmetike bio veći za 7.11 bodova u poređenju sa djecom koja nisu učestvovala u programu.

Izvor http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886908002171 

Kako mozak radi?

Da bi pravilno predstavili sve prednosti našeg programa, neophodno je prvo da razumijemo kako mozak funkcioniše. Osnovni zadatak mozga je da prikuplja i obrađuje informacije, a potom da daje odgovore slanjem određenih uputstva našem tijelu. Mozak se sastoji od dvije polovine – lijeve i desne hemisfere. Svaka hemisfera kontroliše „suprotnu“ stranu našeg tijela, tako da je desna hemisfera zadužena za našu lijevu stranu i obrađuje ono što vidimo u našem lijevom oku, dok lijeva hemisfera kontroliše desnu stranu i obrađuje vid desnog oka. Obje hemisfere su naizgled slične, ali su razlike prisutne u njihovim funkcijama.

Teoriju o moždanim funkcijama otkrio je neurolog Rodžer Speri koji je za to otkriće dobio Nobelovu nagradu. Speri je posmatrao moždanu aktivnost pacijenta kod koga su hirurškim putem odstranjeni mostovi između desne i lijeve hemisfere. Posmatranjem je uočio, da ako slike i riječi stižu sa lijeve strane, pacijent ne može da ih objasni i preduzme konkretnu aktivnost, jer nedostaju veze između dva funkcionalno ražličita dijela mozga. Ovim je dokazano da lijeva i desna hemisfera imaju određene funkcije, ali takođe i da se one međusobno dopunjuju.

Dakle, sa sigurnošću možemo tvrditi da naš govor kontroliše lijeva polovina mozga, dok je za vizuelno i prostorno prepoznavanje zadužena desna polovina. Međutim, obje hemisfere rade zajedno, sarađujući pri najznačajnijim moždanim operacijama, kao što je rasuđivanje.

Lateralizacija i problem učenja

Očigledno je da su problemi koji se javljaju s učenjem uzrokovani funkcionisanjem naših hemisfera. Kao što smo vidjeli svaka od njih je zadužena za određene mentalne funkcije. Stručni naziv kojim se opisuje ova podjela naziva se lateralizacija. Usljed ove podjele nastaje problem u učenju, jer većina “bitnih“ školskih predmeta podrazumijeva rad lijeve hemisfere, dok kreativna desna hemisfera ne biva aktivirana.

Zbog toga ona, pošto je neprestano aktivna, traži nekakav posao za sebe radeći jedino što joj preostaje – počinje da mašta. Maštajući, dijete gubi neophodnu pažnju, te nastupa gubitak koncentracije, čime dolazi do lošijeg pamćenja. Pošto djeca u učenju dominantno koriste svoju lijevu hemisferu, to bi se slikovito moglo opisati kao “hodanje na jednoj nozi ”, umjesto da se koriste obje. Slikovito rečeno, naš mozak je poput mišića kojeg treba stalno vježbati, jer će u protivnom oslabiti. Rješavanje asocijacija, rebusa i ukrštenih riječi, ili igranje šaha, predstavlja pravi način da ostanemo u dobroj “moždanoj formi“.

Početkom septembra, škola Malac Genijalac počinje sa radom i u Doboju. Više o samoj školi, upisu i programu možete pronaći na www.malacgenijalac.ba , na Facebook stranici Malac Genijalac Doboj ili na broj telefona 065/414-722.

ZA DJECU KOJA MIJENJAJU SVIJET!