MOJA APOTEKA: Besplatna degustacija Sibirska Aronija - ARMEDINA

Biljka aronija (Aronia Melanocarpa) je bobičasto voće, najviše liči na borovnicu a dobila je naziv sibirska borovnica i to iz dva razloga. Prvi je taj što je iz Sjeverne Amerike, gdje joj je i postojbina, najranije dospjela u Sibir a drugi zbog toga što je otporna na veoma niske temperature. Sibirska aronija dobro podnosi hladnu zimu i mraz do -45°C. Raste u obliku grma i ukoliko ima dovoljno prostora može dostići visinu oko 2 metra. Jestivi i ljekoviti dio biljke je plod koji je malo oporijeg ukusa od borovnice. Interesantna je i činjenica da se plodovi aronije dobro održavaju na grmu tako da se mogu brati i dva mjeseca nakon sazrevanja.

Sjevernoamerički Indijanci koristili su aroniju za ishranu tako što su plodove sušili ili mlleli pa ih kombinovali sa mesom i kao dodatak pogačama. Svježe plodove upotrebljavali su najčešće kao ljek za stomačne tegobe a čaj od listova aronije za vidanje rana.

Do skoro slabo poznata, danas se sibirska borovnica može nabaviti i u našoj zemlji, lako se uzgaja a zbog svojih izuzetnih llekovitih moći sve više se govori o tome da je aronija biljka budućnosti. Aronija nema prirodnih neprijatelja pa je ne treba prskati zbog čega spada u zdravu hranu.

Aronija u svojim plodovima sadrži veliku koncentraciju antioksidanasa (tanine, biofenole, flavonoide, antocijanine, katehine), do te mjere da je čak mnogo moćniji antioksidans od brusnice. Zbog toga je korisna preventiva protiv malignih oboljenja, efikasno pročišćava organizam od štetnih materija pa i teških metala. Od vitamina sadrži C, A, E, B2, B6, B9 i vrlo rijedak vitamin P. Od minerala tu su kalcijum, kalijum, gvožđe, molibden, mangan, fosfor i jod. Osim toga aronija sardži i redak voćni šećer sorbitol.