SANDRA MLAĐANOVIĆ: Kako sam vidjela Knosos (FOTO)

Naime nešto posle Majske poplave, znala je da je čeka jedno takvo putovanje. Na koje se uputila već polovinom Juna. Ponijevši sa sobom haos I katastrofu, nije se unaprijed pripremala za obilazak još jednog Grčkog ostrva, već se prepustila pravilima ostrva. Riječ je o ostrvu Krit, najjužnijem i najvećem Grčkom ostrvu. Čak ni izbor grada  nije bio jasan, sem da je ostrvo puno kulturne baštine. Krit je nekada bio centar Minojske civilizacije. Po nekim saznanjima, riječ je o najstarijoj civilizaciji u Evropi.

Od veoma istorijski šarenolike ponude, izdvojila je dan za posjetu Knososu. Knosos je najveće arheološko nalazište iz Bronzanog doba. Riječ je o glavnom gradu ostrva Krit iz Bronzanog doba. Nalazište je pronašao Minos Kalokairinos 1878. ali prava iskopavanja i radovi počeli su 1900. godine pod nadzorom poznatog Engleskog arheologa Sir Arthur Evans-a.

Nalazište je iskopano i djelimično restaurirano. Sam dolazak do mjesta vodio je od obale ka unutrašnjosti ostrva iz pravca glavnog grada Herakliona. Po kupovini ulaznica, dočeka vas bezbroj vodiča na mnogim jezicima, koji su spremni da vam oduzmu vrijeme do popunjavanja ture i onda da vas povedu.

Tako nešto se ne isplati obzirom da je sve označeno na engleskom jeziku. Tako prepušteni intuiciji, ušavši u teren, naišlo se na dosta organizovanu površinu, povezanu uskim puteljcima, odlomcima, vratima, do pola izgradjenim zidovima, I vrlo jasnim puteljcima koji vrve od turista. Teško je povjerovati da je Minojski kralj Minos ovdje živio prije pet hiljada godina. Struktura grada Knososa imala je kanalizaciju I vodovod.

Hodajući kroz prostorije pod vedrim nebom nailazi se na mnoštvo freski. Od kojih je freska Bika u trku jedna od najimpozantnijih. U toj regiji gdje je pomenuta freska, nalazie se i stubovi zvani Minojski stubovi. Karakteristični su po tome što su organizovani u kolone, pri dnu su uži a širi pri vrhu. Ofarbane u crveno, postavljene na bazu od kamena.

Takođe tu su i oslikane freske u sobi u kojoj je sjedio kralj. Ta prostorija je dekorisana freskom Grifina (glava oral, tijelo lava), I upečatljiva drvena stolica na kojoj je sjedio kralj. Mpštvo je podzemnih prostorija, u kojima su pažljivo smještene velike glinene vaze (pitos) koje su služile za smještanje tečne ali i suve hrane, pogotovo žitarica. One se izdvajaju po monumentalnosti i dekoru.

Pri ulasku u grad nalazi se nekoliko okruglih silosa, ukopanih u zemlju kojim se ne zna izvorna primjena. Čitav kompleks čini 1300 prostorija, koje su povezane prolazima različitih veličina i pravaca. U šest hektara palate uključeno je pozorište sa četiri glavna ulaza (četiri strane svijeta) i velika spremišta (magacini) unutar kojih su se nalazile veliki glineni pitosi. Ispod glinenih pitosa, nalazile su se rupe u kojima bi bile čuvani vredniji predmeti (zlato). Dio palate je bio visok do pet spratova, što znači da su koristili napredne arhitektonske tehnike.

Poslije katastrofe koja je zadesila Doboj, bilo je ironično stojati na kopnu koje je takodje prebrisao plimni talas sa ostrva Sanotorini prije pet hiljada godina.{gallery}dobojNEWS/kultura/sandra_mladjanovic/arheologija:::0:0{/gallery}