MINISTARSTVO NIJEMO NA UTVRĐENE NEZAKONITOSTI: Kako se u Srpskoj stiču akademska zvanja?

Naime, u avgustu 2019. ministar Rajčević je, govoreći o mjerama koje će Vlada RS i njegovo ministarstvo preduzeti povodom sve češćih navoda u javnosti o poplavi lažnih diploma, najavio preduzimanje “radikalnih mjera”.

“Jedna od novina u novim zakonskim rješenjima biće i mogućnost trenutnog oduzimanja licence za rad visokoškolskoj ustanovi u kojoj budu otkrivene nezakonitosti u pogledu izdavanja diploma. To sada nije slučaj. Osim toga, inspekcijski organi će po automatizmu podnositi krivične prijave protiv odgovornih, a takve diplome će biti poništavane, bez izuzetka! Ko god misli da se igra sa budućnošću naroda, svjesno urušavajući temelje njegovog opstanka, a to je obrazovni sistem, naići će na odlučan odgovor države” – rekao je tada ministar Rajčević.

A kako ministrove “radikalne mjere” i “odlučan odgovor” izgledaju u praksi, najbolje pokazuje primjer sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci. Uprkos nedvosmislenom nalazu Republičke prosvjetne inspekcije da je Gvozden Mićić, sin bivšeg dugogodišnjeg dekana Poljoprivrednog fakulteta Nikole Mićića i Gordane Đurić, bivše poslanice SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, krajem 2019. godine neregularno dobio zvanje mastera. Iz Rajčevićevog ministarstva već osam mjeseci nema ni riječi o tom slučaju.

Da je za “kastu” povlaštenih u ovom entitetu sve moguće, pa čak i to da fakultetske diplome i akademska zvanja dobijaju mimo svih pravila i normi, primjer Gvozdena Mićića izuzetno je ilustrativan.

Naime, novopečeni “master” Mićić široj javnosti u Srpskoj postao je poznat još prije deset godina, kada je u medijima objavljeno da su ga roditelji na fakultet upisali bez prethodno završene srednje škole. Tadašnji srednjoškolac Mićić na fakultetu je čak uspio da položi pet ispita prije nego što je bizarni slučaj dospio do novinara.

Pod pritiskom javnosti, upis Gvozdena Mićića na Poljoprivredni fakultet ubrzo je bio poništen, a on je kasnije ipak uspio da završi srednju školu, ponovo upiše fakultet i diplomira. Međutim, tu nije bio i kraj ove neobične sage.

Elem, 22. januara ove godine četiri profesora Poljoprivrednog fakuteta (Ilija Komljenović, Božo Važić, Vojo Radić i Aleksandar Kralj) poslali su dopis Republičkoj upravi za inspekcijske poslove kojim traže hitnu provjeru načina na koji je Gvozden Mićić 27. decembra 2019. odbranio master rad na Poljoprivrednom fakultetu.

U dopisu, koji se nalazi u posjedu eTrafike, navedeni profesori, između ostalog, tvrde da tema master rada Gvozdena Mićića, naziva “Prijedlog uvođenja agroekoloških mjera u poljoprivrednu politiku Republike Srpske”, prema predviđenim zakonskim i podzakonskim aktima nije dobila verifikaciju Nastavno-naučnog vijeća Poljoprivrednog fakulteta. Zatim da, Komisija koja je izabrana za odbranu tog rada takođe nije bila verifikovana pred Nastavno-naučnim vijećem, te da ni tema master rada, kao i Komisija, čak nikad nisu bili ni na dnevnom redu Nastavno-naučnog vijeća fakulteta!?

Taj posao, prema tvrdnjama navedenih profesora, mimo zakona i predviđenih procedura kompletno je završio Kombinovani studijski program II ciklusa studija: Očuvanje i održiva upotreba genetičkog resursa.

“Tema master rada nije prošla zakonom predviđenu proceduru – od prijave teme, preko formiranja komisije za ocjenu teme kandidata i mentora, prihvatanja izvještaja iste komisije i određivanje datuma odbrane, što je u nadležnosti Nastavno-naučnog vijeća Poljoprivrednog fakulteta, a ne Kombinovanog studijskog programa II ciklusa studija: Očuvanje i održiva upotreba genetičkog resursa, navodi se u dopisu.

U odgovoru, odnosno obavještenju o izvršenoj inspekcijskoj kontroli koji je 27. jula ove godine, Republička uprava za inspekcijske poslove dostavila pošiljaocima dopisa i upravi Poljoprivrednog fakultetu u Banjaluci (a koja je takođe u posjedu naše redakcije), praktično su potvrđeni svi navodi četvorice profesora, koji su se pobunili i zatražili rasvjetljavanje ovog slučaja.

Od toga da je sama odluka Senata Univerziteta u Banjaluci o formiranju Vijeća kombinovanog studijskog programa II ciklusa studija: Očuvanje i održiva upotreba genetičkog resursa, bila nezakonita. Kao i da je nezakonita odluka Upravnog odbora Univerziteta da taj studijski ciklus koristi pečat Univerziteta i da je nezakonito formirana komisija pred kojom je Gvozden Mićić branio master rad, te da je, na kraju, na osnovu svega zaključeno da je diploma o odbranjenom master radu izdata nezakonito.

Ono što je posebno zanimljivo, jeste to da je nadležni Republički prosvjetni inspektor, prilikom izvršene kontrole, otkrio da slučaj Gvozdena Mićića nije jedini, odnosno da je na sličan (nezakonit) način odbrana master rada na Poljoprivrednom fakultetu prije nekoliko godina bila organizovana za još neke diplomce te visokoškolske ustanove.

“Prosvjetni inspektor je izvršio uvid u pravila studiranja studenata pomenutog studijskog programa i procedure završnih (master) radova i utvrdio da su osim studenta Gvozdena Mićića, navedeno zvanje stekla još dva lica i to: Tanja Krmpot i Dragana Rujević”, navodi se u nalazu Republičkog prosvjetnog inspektora.

Menadžmentu Poljoprivrednog fakulteta, takođe je saopšteno da će u skladu sa odredbom člana 15. Zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj, Republička uprava za inspekcijske poslove o svemu što je otkrila na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci da obavijesti resorno ministarstvo, što je, kako se navodi, i učinjeno 13. marta ove godine, te da će tražiti njihovo mišljenje.

“Do pisanja ovog rješenja mišljenje od pomenutog Ministarstva nije dostavljeno”, zaključuje se u nalazu Republičkog prosvjetnog inspektora.

Da do mišljenja o ovom slučaju u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, izgleda, nisu došli ni nakon skoro punih osam mjeseci intenzivnog “razmišljanja”, potvrđuje i to što se na konkretno pitanje eTrafike, koje smo im poslali pisanim putem prije dvije nedjelje, o tome kakvo je njihovo mišljenje o načinu na koji je Gvozden Mićić stekao akademsko zvanje mastera, nisu dali bilo kakav odgovor.

S druge strane, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, Zlatan Kovačević, u kratkom telefonskom razgovoru za naš portal rekao je da se “ne sjeća najbolje svih detalja tog slučaja”, ali da je tu, kako nam je rekao, “sve bilo OK”.

Na naše pitanje da li to “OK” znači da je Gvozden Mićić, u skladu sa zakonom i važećim pravilnicima o radu fakulteta i Univerziteta odbranio master rad, Kovačević je odgovorio potvrdno.

“To znači da je sve bilo u redu”, tvrdi Kovačević.

Jedan od potpisnika zahtjeva za inspekcijskom kontrolom zbog načina na koji je Gvozden Mićić došao do zvanja mastera, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci Božo Važić, za eTrafiku nije želio da dodatno komentariše ovaj slučaj, poručivši nam da je “sve što nas interesuje jasno vidljivo iz dopisa kojeg su on i trojica kolega poslali Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, kao i nalaza prosvjetnog inspektora nakon završene kontrole”.

A koliko je stanje na banjalučkom Univerzitetu i fakultetima koji se nalaze pod njegovim okriljem “OK” i “u redu”, čemu je izvjesno veliki doprinos dalo i dijeljenje diploma i akademskih zvanja “šakom i kapom”, pokazuju i podaci Vebometriksa, svjetski priznate rang-liste univerziteta koja pokazuje internet vidljivost, prisutnost, otvorenost i izvrsnost/citiranost univerziteta širom planete.

Prema podacima iz jula ove godine, banjalučki Univerzitet dramatično je pao na svjetskoj rang-listi visokoškolskih ustanova i to za više od 800 mjesta niže u odnosu na prošlu godinu, odnosno zauzima tek 3.843. mjesto.

Univerzitet u Banjaluci ne može da se pohvali uspjehom ni kada je u pitanju rang-lista na nivou BiH, na kojoj zauzima tek peto mjesto.

Za kraj, vrijedi podsjetiti i to, da su roditelji Gvozdena Mićića, Nikola Mićić i Gordana Đurić, takođe dospjeli u žižu javnosti prije desetak godina, i to ne samo zbog toga što su sina upisali na fakultet bez završene srednje škole.

Naime, Specijalno tužilaštvo RS u to vrijeme protiv njih je bilo pokrenulo istragu po prijavi tadašnjeg dekana Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci Milanke Drinić, zbog, kako je tad navedeno, malverzacija sa međunarodnim projektom SEEDNet (SIDNet).

Kako su tada izvještavali brojni mediji, krajnji cilj malverzacija supružnika, koji su u to vrijeme bili angažovani kao profesori na fakultetu, a Đurićeva je istovremeno gradila i političku karijeru u SNSD-u, bio je da ovaj projekat bude prebačen na nevladinu organizaciju Naučno-voćarsko društvo RS, koja se nalazila u vlasništvu supružnika, što su na kraju i uspjeli.

Takođe, negdje u istom vremenu, šest profesora Poljoprivrednog fakulteta poslalo je otvoreno pismo javnosti u kojem supružnike Mićić-Đurić optužuje za mobing prema drugim zaposlenim na fakultetu, kao i brojne druge nezakonite radnje.

Gordana Đurić, između ostalog, postala je poznata i po tome što je u vrijeme kad je bila narodna poslanica, 2013. godine, tužila “svoju” SNSD-ovu Vladu Republike Srpske, tražeći 1,5 milion KM odštete zbog navodnog nepoštivanja koncesionog ugovora koje je još jedno preduzeće u njenom vlasništvu, “Linija voća”, imalo sa nadležnim republičkim institucijama.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!