Konsultacije o upisnoj politici u Srpskoj

„To su: mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje, mašinski tehničar za motorna vozila, i u trogodišnjem mehaničar grejne i rashladne tehnike, kaže Mira Grbić, načelnik Odjeljenja za srednje obrazovanje u ministarstvu prosvjete i kulture RS.

Ipak, pravdaju se iz Ministarstva, roditelji su ti koji odlučuju u koju će se srednju školu dijete upisati.

Tako za smjerove obućar i moler, za kojima tržište vapi, interesovanje skoro da nije ni postojalo. S druge strane, roditelji se otimaju da upišu djecu u medicinsku i ekonomsku školu, a ekonomskih i medicinskih tehničara na birou ima na stotine.

Zato će već u osnovnoj školi djeci odgonetnuti hoće li sa zanimanjen koje planiraju da upišu, uspjeti da nađu i posao. Direktori ne isključuju ni radikalnije mjere – ukidanje suficitarnih smjerova. Ipak, tvrde tu opciju tek treba razmotriti.

„Nastojimo da školujemo onaj kadar koji je produktivan, da iz ove škole izlaze učenici, koji će poslije školovanja, da li da njihov izbor bude, bilo da počnu studirati ili se odluče za tržište rada, da njihov daljnji život bude u tom smislu izvjestan“, ističe Kristina Mrđa, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije.

Posebno zanimljiv slučaj su gimnazije. Za gimnazijalce interesovanje na tržištu rada nikada nije ni postojalo. Ipak, na gimnaziju je svake godine velika navala.

„Praksa je naša dugogodišnja pokazala da se u gimnazije upisuju dobri đaci, iz razloga što žele da steknu sveobuhvatno obrazovanje, jer im gimnazija omogućava da upišu različite fakultete“, kaže Predrag Kokeza, direktor Gimnazije Mrkonjić Grad.

Pored upisne politike, obrazovanje u Srpskoj se suočava sa još većim problemom. U školske klupe svake godine sjeda manji broj učenika. Samo u posljednjih šest godina – 16 hiljada ih je manje. Tako bi se mogao dogoditi paradoks – da Srpska povećava broj odjeljenja, dok se područne škole zatvaraju. Samo u ovoj školskoj godini ugasiće ih se više od 10.