Stručnjacima sporna projekcija DEP-a

Naime, posljednji objavljeni pregled preliminarnih ekonomskih predviđanja DEP-a, između ostalog, najavljuje da će najvećim dijelom pod uticajem povoljnijih faktora i ekonomskih kretanja u regionu u evrozoni, BiH 2014. godine zabilježiti ekonomski rast od 2,7 odsto u ovoj godini, 3,4 odsto u narednoj i na kraju 4,3 odsto u 2017. godini.

U DEP-u najavljuju da će nezaposlenost padati, da će se plate u javnom sektoru smanjiti, da će zapošljavanje i plate u privatnom sektoru rasti. Tako je najavljen u 2014. rast broja zaposlenih za 0,4 odsto. Očekuje se da će takav trend biti snažnije nastavljen u narednim godinama, te će zaposlenost u 2017. godini rasti za 3,2 odsto u odnosu na godinu dana prije.

Oni najavljuju da će u BiH doći do povoljnog trenda ino-investiranja, te da se u 2014. godini očekuju ukupna strana ulaganja u iznosu od 630 do 690 miliona KM. Strana ulaganja bi, prema njihovoj projekciji, konstantno rasla, tako da bi direktne investicije u 2017. godini trebalo da budu između 900 miliona i milijardu KM.

Sve u svemu, prema najnovijim analizama, građani bi trebalo da očekuju dolazak boljih dana, dok sa druge strane ekonomski stručnjaci smatraju da za optimizam nema mjesta.

Prema riječima Duljka Hasića, ekonomskog analitičara Spoljnotrgovinske komore BiH, predviđanja DEP-a su i ranije bila usmjerena na to da će doći do poboljšanja ekonomskih trendova, ali se nisu obistinila.

„DEP u svojim analizama ne uzima u obzir realnu pretpostavku u kojoj se BiH nalazi. One su prvenstveno vezane za eksterne faktore, odnosno za uticaj tržišta evropskih i zemalja okruženja na kretanja u BiH, a nažalost takve postavke nemaju argumentaciju u odnosnu na ono što se dešava u zemlji„, rekao je Hasić.

On je objasnio da u BiH za ovakva predviđanja nema mjesta zato što se zaostaje u oblasti ekonomskih, strukturalnih reformi, dok na polju podizanja konkurentske sposobnosti domaće privrede gotovo ništa nije urađeno.

„Nijednom dosad nismo imali mjere ekonomske politike koje bi poboljšale stanje u privredi, dok su političke aktivnsoti u zemlji uvijek u prvom planu. U BiH vlada politička nestabilnost, korupcija je veoma izražena, siva ekonomija raste, dok se zaduženje zemlje u posljednje tri godine uduplalo i to najvećim dijelom zbog konstantno rastuće administracije„, konstatovao je Hasić.

Pored ovoga, on je rekao kako su izuzetno negativni ekonomski faktori, koji pogađaju stvaranje mogućnosti bolje ekonomske perspektive, podijeljen ekonomski prostor i nepostojanje pretpostavke privlačenja ino-investicija zbog administracije koja to koči.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ocijenio je da projekcija stvaranja uslova za privlačenje stranih investicija još nema osnova, te da stavka o tome da će pozitivni trendovi u EU i regionu imati dobre posljedice po BiH nema osnova, jer veze BiH s njima nisu toliko jake da bi takvi trendovi bili osjetni ovdje.

„Bez svježeg kapitala, te novih tržišta za domaće proizvode, a koji bi u projekciji vodili ka novom zapošljavanju, bilo koji optimizam baziran na drugim ino-trendovima ili domaćem povećanju proizvodnje struje ili ruda nije realan i neće značajno uticati na bolji život građana„, rekao je Pavlović.

On je dodao da je iznenađen najavom povećanja plata u oblasti privatnog preduzetništva, jer se o tome teško može govoriti sve dok se mali preduzetnici ne rasterete ogromnih davanja.