Evropu ćemo stići za 157 godina

Drago Pupavac i Danica Drakulić, profesori ekonomije u Rijeci, odnosno u Subotici, istraživanjem, koje je objavljeno u zborniku "Nauka, tehnologija i razvoj", došli su do podataka da su Srbiji za privredni pomak potrebne 24 godine manje nego BiH, a Hrvatskoj ukupno 64 godine.

"Posljednjih 12 godina pokazalo se da je stanje svih sistema - političkog, socijalnog, obrazovnog, inovacionog - izuzetno loše i stoga je potrebno napustiti dosadašnji tranzicioni put i pronaći novi model", pojasnila je Drakulićeva.

Ista situacija je i u svim zemljama zapadnog Balkana, te se i u njima moraju tražiti načini da se razvojni nivo približi Evropi i izađe s periferije.

Ona smatra da liberalizam i neoliberalizam nisu čak ni zaživjeli, ali da naš neuspjeh u tranziciji možemo nadoknaditi primjenom iskustava zemalja koje su taj put prošle uspješno.

"Ako naša politička i intelektualna elita zna šta hoće i ako ima dugoročnu strategiju koja će voditi razvoju, mogu se izbjeći slabosti koje su se pokazale na primjerima drugih zemalja", kaže ona.

Ekonomski analitičari smatraju da BiH s privrednim rastom ispod deset odsto ne može doći na ekonomski nivo zapadnih zemalja. Oni strahuju i od toga da će se naredne godine zbog izbora političari još manje baviti ekonomijom i njenim rastom.

"Privredni rast u BiH, koji bi bio manji od deset odsto, nedovoljan je da uopšte govorimo o mogućnosti da dođemo na ekonomski nivo zapadnih zemalja", istakao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Kako kaže, BiH nikako da se oslobodi međusobnih političkih tenzija, koje odbijaju investitore.

"Ne možemo očekivati investitore kada se zna da je BiH jedina zemlja u okruženju koja je kažnjena, u ovom slučaju zbog neprovođenja odluke 'Sejdić i Finci', time što su joj uskraćena pretpristupna sredstva iz fondova EU, koja je trebalo da posluže da bude što više nalik zemljama iz Unije", precizira Pavlović.

Sa druge strane, dodaje on, rast koji pokazuje BiH u ekonomskom smislu je toliko mali i nedovoljan da bi se nadoknadili svi gubici koji su nastali zbog rata.

"Kada se uzme u obzir da novih investcija nema, a raste broj nezaposlenih, onda smo definitivno u situaciji gdje je nizak nivo ekonomskih znanja i struke, a visok nivo troškova administracije, koji sputava bilo kakvu konstruktivnu, ekonomsku misao", kaže Pavlović.

Edin Zahirović, projekt menadžer iz Centra za razvoj i podršku Tuzla, kazao je da je osnovni razlog usporenog ekonomskog rasta nedovoljna podrška privrednom sektoru od strane vlada, te nerazvijeni kapaciteti malih i srednjih preduzeća.

"Na usporeni ekonomski rast utiču i nedovoljno razvijeni kapaciteti poljoprivrednih zadruga, nerazvijeni kapaciteti farmera", precizirao je Zahirović.

Da bi se otklonile ove barijere, dodaje, potrebno je učiniti značajne napore u predstojećem periodu.
"Otklanjanjem barijera doprinjeli bi bržem ekonomskom oporavku, a samim tim i ubrzali proces pridruživanja BiH Evropskoj uniji", naglasio je Zahirović.