Bez osnova najave rasta bh. ekonomije

Naime, odmah na početku godine, prognoze ekonomskog rasta bh. privrede objavile su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Centralna banka BiH. Iz EBRD-a su prognozirali da će 2014. bh. ekonomiji donijeti rast, odnosno povećanje BDP-a, od 1,8 odsto, dok su iz CB BiH najavili još optimističnijih 2,8 odsto.

S najavama ovakvih trendova u specifičnoj, izbornoj godini, pred BiH domaći stručnjaci ne vide povod za bilo kakvu vrstu optimizma.

Oni ističu da nepovoljna struktura bruto društvenog proizvoda, te njegova pretjerana zavisnost od izvoza električne energije u startu nisu pretpostavke za ekonomski rast, pogotovo takvog koji bi na pozitivan način osjetilo stanovništvo.

Duljko Hasić, ekonomski analitičar iz Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da je dosadašnja praksa u BiH pokazala nezahvalnost prognoziranja, jer se ono u gotovo svim slučajevima ispostavilo kao netačno.

"U BiH nisu stvorene strukturalne pretpostavke kako bi se u ovoj godini zabilježio ekonomski rast", rekao je Hasić.

On je istakao kako bi za stvaranje osnove rasta domaće ekonomije bio potreban daleko viši stepen fiskalne odgovornosti.

"Građani BiH će, nažalost, i ove godine plaćati previsoku cijenu domaće javne potrošnje i zaduživanja zemlje kod međunarodnih institucija", konstatovao je Hasić.

On je ocijenio kako trenutna stopa nezaposlenosti i njen trend rasta nikako ne stvaraju mogućnost za optimizam.

"Pored ovoga, BiH ima akutan problem tekuće nelikvidnosti, preveliki broj preduzeća u stečaju ili fazi likvidacije, zatim veoma visoku cijenu kapitala, a kreditna aktivnost poslovnih banaka je na dosta niskom nivou", istako je on.

Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak, smatra da prognoza rasta bazirana na povećanju izvoza sirovina i trgovine u konačnici neće imati nikakav učinak na stanovnike BiH.

On je konstatovao kako BiH, nažalost, nikada nije napravila ekonomsku politiku na nivou zemlje kao viziju koja će biti ispred ogromnog broja političkih interesa.

"Ovako planirani rast CB BiH i EBRD-a zvuči dobro, ali bi i njegova realizacija u perspektivi bila nedovoljna. Nama je potreban rast BDP-a zasnovan na novom zapošljavanju i rast realnog sektora od 100 odsto na godišnjem nivou kako bismo mogli govoriti o nekoj vrsti oporavka", istakao je Pavlović.

On je podsjetio da je, primjera radi, struktura bruto društvenog proizvoda RS izrazito nepovoljna, te da na trgovinu otpada 12 odsto, na javnu upravu deset odsto, poljoprivredu deset odsto, a na prerađivački sektor osam odsto.

"Proizvodni, odnosno prerađivački sektor, u razvijenim zemljama iznosi oko 40 odsto", rekao je Pavlović.

On je konstatovao kako povećanje administracije i trgovine neće stvoriti nova radna mjesta, bez čega je napredak gotovo nemoguć.