Neiskorištavanje potencijala: BiH godišnje gubi milijarde KM zbog uvoza hrane

Ulazimo u prodavnicu sa namjerom da kupimo neke namirnice za prehranu, a korpi imamo voće i povrće iz inostranstva, mesne i mliječne proizvode iz regije, vodu koja nije proizvedene u BiH... Zbog prekomijernog uvoza hrane iz inostranstva BiH godišnje gubi mijarde konvertibilnih maraka, upozoravaju domaći proizvođači, a hrana koja se uvozi u velikoj mjeri mogla bi se proizvoditi na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Republike Srpske istakao je da se hrana koja se proizvodi u BiH ne može porediti sa onom koju uvozimo, jer je hrana koja se kod nas proizvodi, prema njegovim riječima, mnogo kvalitetnija.

“Kod nas se uvozi svjetski otpad, a mi ne proizvodimo otpad nego hranu koja je među najboljom u Evropi i šire. BiH gubi između četiri i pet milijardi KM zbog uvoza nekvalitetne hrane koja završava na našem tržištu. Artikli koji se najviše uvoze su meso i mesne prerađevine, zatim pšenica i prerađevine od pšenice. Pored toga, uvozimo mnogo i povrća i voća koje možemo veoma lako da proizvedemo domaćim snagama”, rekao je Usorac za BUKU.

Istako je da se proizvođači iz BiH ne mogu da se odupru uvoznim lobijima koji imaju širok spektar mogućnosti da uvoze na teret proizvođača iz naše zemlje.

“Roba se uvozi uglavnom sa smanjenim cijenama, a to znači da ukoliko šleper vozi 25 tona fakturiše se 10 ili 15 tona sa smanjenim cijenama, pa je tako BiH oštećena što dobija izuzetno loše uvozne proizvode na koje niko i ne plaća određene dadžbine. Ti proizvodi su jeftini na našem tržištu, jer su jeftiniji i u zemlji porijekla i na njih prilikom uvoza nije plaćeno ono što je potrebno. Naši domaći proizvodači u takvim okolnostima ne mogu biti konkuretni na tržištu”, kazao je Usorac.

Napomenuo je da potrošači generalno gledano imaju veoma malo novca pa gledaju da im kupovina prođe jeftinije, što je i razumljivo imajući u vidu situaciju i standrad građana.

“Potrošači kupuju ono što je jeftino da bi mogli preživjeti od danas do sutra, a što sutra mogu biti bolesni od hrane koju konzumiraju ne razmišljaju. Hrana koliko god može biti lijek ona može biti i otrov. Mi se uglavnom hranimo hranom koja je otrov i koja nije zdrava. Da je ekonomska situacija u BiH bolja vjerovatno bi ljudi kupovali kvalitetniju hranu”, istakao je on i dodao da se u reklamam možemo vidjeti kakvu hranu jedemo.

“Pileći parizer od 550 grama može se kupiti po cijeni od 0,99 KM, a svakome je jasno da u tom parizeru nema ništa ni od mesa ni od bilo čega hranljivog. Čak niko i ne zna šta ljudi jedu i čime se svakodnevno truju. Za 2 KM ne možete napraviti nikakav kvalitetan proizvod od mesa, a pri tom mislim na bilo kakav proizvod, a moramo uzeti u vid da je na taj proizvod plaćen PDV, da je uključena trgovinska marža, prevoz i slično. Kad sve to imate u vidu onda možete samo zamisliti od čega je napravljen mesni proizvod koji za jedan kilogram košta 2 KM”, objasnio je Usorac.

NEDOVOLJNA KONTROLA NA GRANICAMA

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika grada Bijeljine kaže da domaći prozivođači zbog velikog uvoza ne mogu normalno da učestvuju na tržištu i da prodaju svoje porizvode.

“Mi možda ne možemo da proizvedemo 100 odsto proizvoda koji su potrebni tržištu, ali možemo 40, 50 ili 60 odsto, a ostalo neka se uvozi. Poljoprivredni proizvodači u BiH se nalaze u veoma teškoj situaciji. Imamo nedovoljnu kontrolu na granicama u našoj državi i ne gleda se šta se uvozi, koliko i u kakvoj kvaliteti. Svako gleda neke svoje interese i da stavi nešto sebi u džep. Jadna sirotinja i bijeda kupuje što je jeftinije, a posljedice toga su razne bolesti i zaraze koje dobijamo”, rekao je Maletić za BUKU.

Maletić je potrošačima u BiH poručio da kupuju domaće proizvode koji su sigurno kvalitetniji od uvoznih proizvoda i da jedu zdravu hranu sa zdrave zemlje.

Banjalučanka Tatjana B. rekla nam je vodi računa o proizvodima koje kupuje, ali da nije u mogućnosti da kupe sve proizvode domaće proizvodnje.

“Mnogi proizvodi iz uvoza su jeftiniji nego naši domaći proizvodi, a u situaciji kad moram misliti na svaku marku to je jako važna razlika. Kad su cijene proizvoda iste ili bar probližno slične radije biram da kupim naš proizvod. Ne volim kad odem na pijacu ili neki od tgovačkih centara, pa ne mogu da nađem nogo voća ili povrća koje je sa naše zemlje, a kada su u pitanju neprerađeni proizvodi radije biram da kupim naše”, rekla je ona za BUKU.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH rekli su nam da je prošle godine u našu zemlju uvezeno 1.737.830,25 tona prehrambene robe u iznosu od 2.366.620.445,63 KM, a najviše se uvozi šećer iz Hrvatske.

“Kada je u pitanju izvoz prehrambene robe, prošle godine iz BiH je izvezeno prehrambene robe u vrijednosti od 631.812.788,35 KM, a najveći izvozi ostvareni su u sljedeće zemlje: Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Turska, Makedonija, Italija, članice EU, Švicarska, SAD, Liban, Kuvajt, Saudijska Arabija, Australija”, rekli su za BUKU iz UIO BiH.

Prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u BiH proizvodi se samo 20 posto vlastitih potreba, iako postoje resursi za proizvodnju dovoljno hrane za vlastito stanovništvo, ali i za izvoz.

Iz ovog Ministarstva podsjećaju da je godina 2014. proglašena "Međunarodnom godinom porodične poljoprivrede'' i zalaganje svih subjekata ići će u pravcu iznalaženja novih modela i usavršavanju postojećih načina na koji poljoprivreda može doprinijeti iskorjenjivanju gladi i neuhranjenosti.

ZDRAVA HRANA – BIH na 57. MJESTU

Podsjetimo da je Bosna i Hercegovina zauzela 57. mjesto u zdravoj hrani prema istraživanju Oxfama, međunarodne mreže humanitarnih organizacija koje se bore protiv gladi u svijetu, provedenom među 125 zemalja.

Prvo mjesto zauzela je Holandija, koja je pretekla Francusku i Švajcarsku kao zemlja s najhranjivijom, najizdašnijom i najzdravijom hranom. Oxfam je rangirao zemlje prema dostupnosti hrane i njenom kvalitetu te prema cijeni. Takođe je uzeo u obzir postotak pothranjene djece, raznolikost hrane i pristup čistoj vodi, kao i negativne posljedice za zdravlje poput pretilosti i dijabetesa.