DOBOJ: Mijenjaju zakone zbog željezničara

Kako "Nezavisne" saznaju, kroz određene izmjene i dopune zakona omogućilo bi se Upravi "Željeznica RS" da mimo svih dosadašnjih pravila radnike bez uslova ipak pošalje u penziju i na taj način ŽRS riješe dijela viška zaposlenih.

Ovo su nam potvrdili izvori bliski Vladi RS, ali i drugi koji su upoznati sa problematikom u ŽRS i zakonodavnom procedurom.

U suštini, ako dođe do izmjena, željezničari bi bili jedini pored već povlašćenih pripadnika MUP-a koji bi, bez obzira na to koliko godina imaju, mogli da idu u penziju ako imaju dovoljno radnog staža.

U ovom momentu takvih ima oko 300, a kroz nekoliko godina bi ih bilo bar još toliko.

U utorak je, kako saznajemo, održan prvi u nizu interresornih sastanaka, na kojem su učestvovali čelni ljudi pet ministarstava. Ovakav prijedlog je, kako tvrdi naš izvor, izazvao spor između dva koaliciona partnera (SNSD - DNS), dok su kadrovi treće stranke koja čini vlast (SP) i dalje uzdržani i osmatraju situaciju. Navodno, jedan dio kadrova iz DNS-a potencira izmjene u zakonima.

Dobru saradnju koalicionih partnera narušava pitanje šta ako se na ovaj način, odnosno izmjenama zakona zbog jednog javnog preduzeća otvara Pandorina kutija iz koje će u narednih godinu dana izaći još, prema nekim procjenama, tri preduzeća s istim zahtjevom.

Problem je, kaže naš izvor, i što je Fond PIO RS, koji je nedavno morao da pređe na budžetsko finansiranje kako bi uopšte mogao da funkcioniše, bio dodatno opterećen.

"Ne može se nesposobnost Uprave ŽRS svaliti na radnike pa ih otjerati u penziju. Nisu krivi oni koji su zaposleni, nego oni koji su zapošljavali da bi dobili glasove na izborima. U isto vrijeme sve promjene koje oni imaju namjeru da izvrše su diskriminatorske prema drugim radnicima. Šta će biti na kraju - još je rano govoriti", kazao je izvor "Nezavisnih".

Još jedna od opcija koje bi mogle riješiti problem u ŽRS bi bile stimulativne otpremnine. Kada bi Vlada posegnula za njima kao mjerom rješenja nagomilanih problema ne bi morala da mijenja nijedan od pomenutih zakona. Ipak, problem su pare, kojih trenutno nema.

"Svaki radnik koji bi dobio otkaz na ŽRS dobio bi između 30.000 i 40.000 stimulativne otpremnine, tako da se o tome i ne razmišlja", kaže naš sagovornik.

Još jedno od pitanja zbog kojih nadležni ukrštaju koplja je da li ići u izmjene dva već navedena zakona ili praviti "leks specijalis", koji će se odnositi samo na ŽRS i neće ostaviti mogućnost nijednom drugom javnom preduzeću da zatraži od Vlade RS pomoć ove vrste.

Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS, potvrdio nam je juče kako je jedan sastanak održan i kako je sve što se trenutno radi samo prijedlog, a da će Vlada RS imati zadnju riječ.

"Znate da smo mi pokrenuli proces restrukturiranja ŽRS kako bismo ih doveli u profitabilno stanje. Uprava preduzeća je zajedno sa Svjetskom bankom napravila prijedlog i kao takvog ga dala na uvid Vladi, koja je dala načelnu podršku. Normalno je da i mi sada vršimo određene korake", kazao je Trninić. 

Da bi se pomenuti koraci proveli, a Svjetska banka dala kredit, moraju se preći prepreke u dva već pomenuta zakona. Takođe, tu je i Zakon o akcionarskim društvima koji će, kako saznajemo, najvjerovatnije morati biti izmijenjen.

Kada su u pitanju varnice između koalicionih partnera, Trninić kaže da je normalno da u ovoj fazi imaju suprotstavljene stavove.

Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, ističe da se sistemski zakon ne može prilagođavati jednom javnom preduzeću. On navodi da su to želje određenih pojedinaca.

"Mi nismo još ni do kraja proveli studiju efikasnosti Zakona o radu, tako da nema od toga ništa. Budite sigurni da ako bude inicijativa da se sistemski zakoni prilagođavaju javnim preduzećima - ona neće proći. Sutra će nam s istim zahtjevom doći 'Elektrokrajina', 'Pošta' ili neko treći", kazao je Savanović.