Menu

INTERVJU: Slijede izmjene i dopune Zakona o radu

INTERVJU: Slijede izmjene i dopune Zakona o radu

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske, u intervjuu za Buku govori o problemima koje donosi Zakon o radu za poslovnu zajednicu, o neminovnosti njegove izmjene, te o socijalnom dijalogu koji slijedi.

Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske dugo je insistirala na donošenju novog zakona o radu, kako ste zadovoljni njegovom konačnom verzijom?

Nismo zadovoljni. Taj zakon je mnogo lošiji za uslove privređivanja od zakona koji je na snazi u Federaciji, a dijelimo isto tržište, ista smo država i imamo dosta zajedničkih zakona. Jedna od razlika po novim zakonskim rješenjima jeste rad na određeno u FBiH od tri godine, a kod nas su predviđene dvije. Kod njih nema minulog rada, a kod nas je on u zakonu. Pitanje proglašenja radnika tehnološkim viškom takođe je u FBiH drugačije regulisano nego u RS. Jednostavno rečeno, oni imaju povoljnije uslove privređivanja, i investitori, i domaći, i strani će ići tamo. Tako je bilo i kada smo imali porez na dividendu, u Federaciji ga nije bilo i veliki broj privrednih subjekata iz Srbije, naglašavam iz Srbije, preregistrovao je firme u FBiH i na taj način je RS izgubila veliki priliv novca u budžet.

Pored toga što je lošiji od Zakona u Federaciji BiH, koje još zamjerke imate na nova zakonska rješenja?

Problem je što je i najveći dio kolektivnog ugovora ubačen u Zakon, tako da smo dobili glomazan, nedorečen i dvosmislen zakon. Ovaj novi zakon ima čak 100 zakonskih članova više od prethodnog zakona, zajedno sa kolektivnim ugovorom. Zakon je trebao da bude jednostavniji, fleksibilniji, kraći i jasniji. I dalje za trudničko bolovanje nije rečeno da je u bruto iznosu, odnosno da se refundira u bruto iznosu. Mi smo na tome posebno insistirali, svi obećali, svi prihvatili, niko nema argumenta da kaže da to nije tako, ali i dalje u zakonu stoje samo prava, znači neko dijeli prava, a obaveze se prebacuju ne nekoga drugoga.

Hoće li ubuduće uopšte biti potrebe za kolektivnim pregovaranjem?

Mislim da hoće, mi smo spremni da sjednemo i razgovaramo, mislim prevashodno na Konfederaciju sindikata, jer je Savez sindikata RS sebe potpuno isključio iz tih pregovora. Mi smo spremni ukrstiti argumente i pregovarati. Ali takođe smatram da će biti neophodno doći do do izmjena i dopuna Zakona o radu da bi se došlo do kolektivnog pregovaranja.

Koji su sljedeći potezi socijalnih partnera?

Definitivno mi nismo zadovoljni zakonskim rješenjima. Bojim se da je Zakon o radu donosen samo zbog MMF-a i nekih uslova za dobijanje novih kredita. Ne mislim da Zakon o radu treba mijenjati samo zbog njih. Zakone o radu treba mijenjati da bi se ovdje stvorio bolji privredni ambijent, da bi se što više ljudi zaposlilo, da bi se cijenio rad, da bi se razdvojio rad od nerada, da bi se poslala poruka da se plata mora zaraditi, da se mora čuvati radno mjesto. Nažalost, novim zakonom o radu nije poslana takva poruka, na dosta mjesta u zakonu poslana je poruka “dovoljno je doći na posao i ne moramo raditi” i to je, zapravo, i najveći nedostatak zakona. Bojim se i da MMF neće prihvatiti ovakva zakonska rješenja jer su ona mimo onih zahtjeva koje su oni imali kada je riječ o minulom radu, pauzi, regresu i sličnom. Stoga će vjerujem i MMF vrlo brzo tražiti izmjene i dopune zakona.

Ako je zakon toliko loš za poslodavce zašto je onda Savez sindikata RS optuživao poslodavce da ovim zakonom žele ukinuti radnička prava i od njih napraviti robove?

Svaki komentar na stav Saveza sindikata RS je suvišan. To su suviše nekorektni ljudi. Mi moramo neke dogme prošlog vremena izbaciti. Mi moramo razdvojiti rad od nerada. Ni jednom riječju ovaj zakon ne ugrožava prava radnika, on samo na neki način olakšava da se riješimo neradnika, a ni u kom slučaju neće ugroziti prava radnika.

Kako inače ocjenjujete razgovor i dijalog koji je prethodio donošenju zakona? Da je Savez sindikata RS učestvovao u kreiranju zakona, da li bi nešto bilo drugačije?

Vjerovatno bi bilo drugačije, ali oni su odsjekli granu na kojoj sjede, oni su se borili za prava radnika zaposlenih na budžetu, nisu se borili za prava radnika u realnom sektoru. Nijedan radnik koji radi u realnom sekoru neće imati umanjena prava, pa čak ni ovi na budžetu, jer minuli rad koji je smanjen sa 0,5 na 0,3 posto i nije neko smanjenje. Po meni, to je trebalo potpuno brisati jer on nema nikakvih opravdanja. On možda ima smisla i opravdanja kod zadnjeg poslodavca. Neko, ukoliko je proveo u jednoj firmi godine rada, treba biti nagrađen, ali šta poslodavac ima sa minulim radom radnika koji je radio u nekoj drugoj firmi. On, ako je kvalitetniji, ako brže i bolje radi, biće nagrađen kroz platu, a ne kroz minuli rad. Mi moramo shvatiti da moramo plaćati rad, a ne neka stečena prava koja su imaginarna i nisu ničim dokazana. Rutinu i kvalitet, to svaki poslodavac mora prepoznati i platiti kroz učinak, a ne kroz nekakav imaginarni minuli rad.

A šta je sa sve prisutnijim radom na crno. Ko je za to odgovoran?

Kontrolni organ i Vlada RS. Mi kao Unija poslodavaca nikada nismo podržavali one koji ne poštuju Zakon o radu, koji ne prijavljuju radnike i rade na crno.

Bilo je najava da će Vlada RS smanjiti poreze i doprinose na plate, što bi po mnogima smanjilo i sivu ekonomiju. Šta je po tom pitanju urađeno?

Visoki porezi i doprinosi na plate odavno su postali osnovni teret za poslodavce i iznimno pogoduju zoni sive ekonomije. Imam saznanja da će Vlada FBiH u skorije vrijeme poreze i doprinose skinuti na 52 posto. Mi smo to imali prije izbijanja svjetske ekonomske krize. Imali smo ukupno poreze i doprinose 52 posto i bila je neoporeziva zagarantovana plata. Ono što mi pregovaramo i dogovaramo sa Vladom i što zahtjevamo je to da se postepeno moraju vratiti porezi i doprinosi na taj nivo prije izbijanja svjetske ekonomske krize. Vlada je početkom prošle godine počela sa tim procesom. Usvojila je nacrte zakona o doprinosima i o porezima, međutim, to je ostalo u formi nacrta, nije prošlo dalje u proceduru i mislim da je to jedna velika greška Vlade.

Kada će biti stvoren povoljniji ambijent za poslovanje u RS?

Osnovni uslovi za jedan dobar poslovni ambijent je stabilna politička situacija, to, nažalost, u BiH, a samim tim i u RS, nije na sceni. Svakim danom je ta situacija, čini mi se, sve lošija i lošija. Drugi uslov su manji porezi i doprinosi. Dok se te dvije stvari ne dese, ovdje će biti iznimno loš poslovni ambijent. Biće veoma malo stranih ulagača, ali i domaćih. Tolika je neizvjesnost na ovim našim prostorima da je to jednostavno strašni sud. Ljudi kalkulišu i u strahu se ne smiju razvijati onoliko koliko bi možda mogli. 

Razgovarala Tatjana Čalić

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh

Sponzorisani članci

LJUBAV JE NA KAZINU: Zavoli uz 50 besplatnih spinova

Meridianbet slavi ljubav i pravo je vrijeme da se zaljubiš- u najbolji onlajn kazino na ovim prostor...

FIS i Ambyenta na sajmu Adriatic Gastro Show

Međunarodni festival gastronomije i turizma Adriatic Gastro Show održao se u Spaladium Areni u Split...

LIGA ŠAMPIONA: Ne propustite top mečeve i top kvote!

Liga šampiona se vratila, a sa njom i veliki derbiji. U utorak, sve kreće duelima Rome i Porta, te M...

FUDBALSKI VIKEND: Igraju se tri derbija, a TOP kvote ćete naći ovdje

Širom Evrope, ovaj vikend je rezervisan za velike derbije i sigurno je da će ljubitelji najvažnije s...

Ekonomija i Privreda

Prosječna plata u decembru iznosila 906 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u decembru prošle godine iznosila je 906 KM i nominaln...

DONESENA ODLUKA Ove kategorije vozila neće plaćati putarinu u Srpskoj

Vozila u vlasništvu lica sa invaliditetom, koja prevoze oboljele od rijetkih bolesti i Republičke up...

Započeo postupak osnivanja penzijskog osiguranja u Makedoniji

Zavarovalnica Triglav obavještava da je makedonskoj agenciji za nadzor kapitalnog penzijskog osigura...

DOBOJ: Prezentacija softverskog rješenja evidencije željezničke infrastrukture

Prijedlog idejnog softverskog rješenja baziranog na geografskoj informacionoj platformi, koji pruža ...

MOGUĆA REFORMA PDV SISTEMA: Mogući veći porezi na uvoz luksuzne robe (VIDEO)

Razlika između bogatih i siromašnih u BiH mogla bi da bude smanjena reformom PDV-a. Još se ne zna da...

DOBOJ: U utorak, 19. februara, prezentacija sezonskih poslova "Plave lagune"

"Plava laguna" je poduzeće za ugostiteljstvo i turizam sa 60 godišnjom tradicijom i zapošljava 1.000...

DOBOJ: Da li Toplana nezakonito naplaćuje distributivne troškove?!

U redakciju Gradskog nezavisnog informativnog portala Dobojski Info stiglo je saopštenje Udruženja g...

DOBOJ: Počela isplata uvećanih penzija

U Republici Srpskoj jutros je počela isplata januarske penzije uz redovno usklađivanje sa porastom t...

Cijena polaganja vozačkih ostaje ista - uvedene izmjene u praktičnoj nastavi

Do najvljenog poskupljenja polaganja vozačkih ispita za sada neće doći. Odluka o minimalnoj cijeni o...

DOBOJ: Oko 2.000 penzionera prima 189 KM

Radno mjesto u nekadašnjoj miliciji, armiji te republičkim ili državnim organima donijelo je najveću...

ŽELJEZNICE RS SMANJUJU BROJ ZAPOSLENIH Naredne tri godine 382 radnika manje

“Željeznice RS” planiraju da naredne tri godine smanje broj radnika u kompaniji za 382 zaposlenih.

DOBOJ: IRB prodaje akcije "Gradske toplane" Doboj

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske ponudila je putem Banjalučke berze na prodaju pakete ak...

DOBOJ: Autoput od Doboja do granice sa Srbijom je prioritet (VIDEO)

Predsjednik Vlade Republike Srpske izjavio je danas da autoput od Doboja do granice sa Srbijom preds...

Rast ekonomije u Srpskoj nedovoljan za bolji životni standard

Ekonomija Republike Srpske u prošloj godini bilježila je rast u skoro svim oblastima, s tim da je on...

DOBOJ: Železnice RS zadužene do guše, podizali kredite gde su god mogli

U poslednjih 12 godina Željeznice RS zaduživale su se gdje su stigle. Krediti su uzimani od stranih ...

ZAKON O USELJAVANJU U NJEMAČKU: Mnoge stvari su i dalje nejasne

Novi Zakon o doseljavanju radne snage stupa na snagu u januaru 2020. godine. Do tada ima još mnogo p...