Prijeti novi skok švajcarskog franka

Domaći analitičari smatraju da će, iako se najnovija odluka ECB-a ne tiče direktno BiH, imati uticaja na domaću privredu i standard stanovništva, te se slažu da će ova mjera dovesti do rasta švajcarskog franka.

ECB planira da otkupljuje obveznice u vrijednosti od 60 milijardi evra mjesečno, sve do kraja septembra 2016. godine, što je daleko više nego što je ranije prognozirano.

Dragi je, takođe, saopštio da će kamatne stope u evrozoni biti zadržane na rekordno niskih 0,5 odsto, koliko iznose od septembra 2014. godine.

Marko Đogo, predsjednik sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, kaže da će mjere ECB svakako imati pozitivan uticaj na privredu u BiH, ali i dovesti do rasta franka.

„Naša privredna kretanja značajno zavise od kretanja u EU, jer je to naše najveće izvozno tržiše i dosta naših građana radi na evropskim tržištima rada. Ako mjere dovedu do oživljavanja evropske privrede, to bi za nas bilo dobro“, rekao je Đogo i dodaje da nije ubijeđen da će do toga stvarno i doći, jer sve zavisi na šta će se taj novac potrošiti.

„Pitanje kako će evropske države iskoristiti te državne obveznice, tih 60 milijardi mjesečno, da li za servisiranje i reprogram starih dugova ili na pokretanje agregatne tražnje i pomoći realnom sektoru“, istakao je on. Đogo kaže da se u narednom periodu može očekivati rast franka, ali da ECB puno i ne zanima kretanje švajcarske valute.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže da je svaka mjera koja povećava likvidnost bankarskog sektora u EU dovela do toga da se poveća i vrijednost švajcarskog franka.

Prema njegovim riječima, neminovno je da ako švajcarski franak ne bude administrativno regulisan da će doći do njegovog jačanja.

„Taj višak likvidnosti uglavnom je bio usmjeren u trgovinske operacije hartijama od vrijednosti, a najčešće i u valutnim transakcijama, gdje se pokazalo da je švajcarski franak jedna od valuta sigurnog utočišta“, rekao je on.

„Kao što je poznato, poslije krize 2008. godine uglavnom je ‘upumpavanje’ novca iz budžeta išlo ka sanaciji i jačanju bankarskog sektora, što je dovelo do jedne deformacije sistema i izrazito velike likvidnosti, a to nije donijelo očekivane rezultate u privredi“, rekao je Raković i dodao da se ovakvim operacijama, gdje bi bili finansirani budžeti i javne investicije, došlo do zaokreta u politici investicija i do većeg upumpavanja novca u samu evropsku privredu, a ne u bankarski sektor.

Raković kaže da svaka mjera upumpavanja novca na međunarodnom tržištu dovodi do slabljenja valute i smatra da će to povećati konkurentnost evropske privrede, u odnosu na druge svjetske privrede, ali će imati za posljedicu promjenu kursa.