BIH JOŠ UVIJEK NIJE UVELA VIZE ZA DIGITALNE NOMADE: Zašto se propušta prilika koja bi mogla ojačati ekonomiju

Primjeri iz drugih zemalja

Mnoge zemlje su već prepoznale potencijal digitalnih nomada i prilagodile svoje vizne politike. Među njima se istakla Finska, koja nudi jednu od najpristupačnijih viza za digitalne nomade u Evropskoj uniji. Za dobijanje ove vize, podnosioci moraju dokazati mjesečni prihod od najmanje 1.220 eura ili godišnje oko 15.000 dolara. Ova viza je dostupna osobama koje su samozaposlene ili vode sopstveni biznis, a nizak prag prihoda u kombinaciji s visokim kvalitetom života čini Finsku atraktivnom destinacijom.

Međutim, Finska je istovremeno jedna od najskupljih zemalja za život, što znači da boravak sa vizom za digitalne nomade može zahtijevati određene prilagodbe u načinu života, poput smanjenja troškova za restorane i druge luksuze.

Druga popularna destinacija za digitalne nomade je Španija, koja je u 2025. godini povećala minimalni prihod potreban za dobijanje vize. Sada aplikanti moraju dokazati da zarađuju najmanje 2.763 eura mjesečno, što je dvostruki iznos minimalne plate u ovoj zemlji. Ovaj prag čini Španiju manje dostupnom za digitalne nomade sa nižim prihodima.

Crna Gora, s druge strane, omogućava digitalnim nomadima boravak do četiri godine, uz zahtjev za minimalni prihod od 1.400 eura mjesečno. Takođe, ova zemlja razmatra uvođenje poreskih olakšica kako bi dodatno privukla strane radnike na daljinu.

Ekonomijski potencijal digitalnih nomada

Digitalni nomadi nisu klasični turisti. Oni koriste tehnologiju za rad na daljinu, što im omogućava da putuju i mijenjaju lokacije dok istovremeno ostvaruju prihod. Najčešće rade u sektorima poput IT-a, marketinga, pisanja, dizajna i konsultantskih usluga. Za razliku od turističke populacije koja se oslanja na sezonske periode, digitalni nomadi mogu boraviti u zemlji tokom cijele godine, doprinositi lokalnoj ekonomiji kroz trošenje na smještaj, ishranu, prijevoz i druge usluge.

Prema podacima iz 2024. godine, u svijetu postoji oko 35 miliona digitalnih nomada, od čega ih je samo u Sjedinjenim Američkim Državama 16,9 miliona. Među ostalim državama s najvećim brojem digitalnih nomada su Ujedinjeno Kraljevstvo (7%), Rusija (5%), Kanada i Njemačka (4%), te Francuska, Australija, Brazil i Nizozemska (2%). Prosječna godišnja zarada digitalnih nomada iznosi oko 123.578 dolara.

Zašto BiH zaostaje?

Uprkos brojnim prednostima, Bosna i Hercegovina još uvijek nije napravila konkretne korake u pravcu kreiranja posebne vize za digitalne nomade. Nedostatak jasnog pravnog okvira, spora birokratija i nepostojanje strategije za privlačenje stranih radnika na daljinu značajno usporavaju ovaj proces. Dok druge zemlje ostvaruju koristi od priliva digitalnih nomada, BiH ostaje neiskorištena destinacija koja bi mogla profitirati od ove rastuće globalne zajednice.

Ukoliko BiH želi iskoristiti potencijal digitalnih nomada, neophodno je da vlasti ubrzaju proces donošenja zakona koji bi olakšao njihov boravak. To bi uključivalo smanjenje administrativnih prepreka, prilagođavanje poreske politike i stvaranje povoljnih uslova za dugoročni boravak. U suprotnom, naša zemlja će i dalje ostajati izvan globalnih trendova i propuštati šansu za ekonomski rast i međunarodnu promociju - piše Forbs.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!