Poplavljeni i dalje čekaju milost banaka

Upitno je kako će javna poduzeća i institucije zbog sve slabijeg priljeva poreza i drugih nameta, a posebno građani i privatne tvrtke, vratiti ova sredstva što je cijeli bankarski sektor u BiH diglo na noge.

Moratorij na kredite

Voda je potopila vrijednu imovinu koja se mukotrpno stjecala trudom i radom te, kao svuda, pomoću kredita. Sve u što su uložili svoj novac je uništeno, no građanima i tvrtkama ostale su obveze otplate kredita. Sa svakim novim mjesecom dolaze i nove rate kredita, koji je zbog uništenih radnih mjesta nemoguće platiti. Zasad su banke imale razumijevanja te prošli i ovaj mjesec još uvijek nije došlo do neugodnih situacija da ljudi, pored sve muke i tragedije, dobiju još i opomene iz banke ili neke druge sudske naloge.

Bankari u BiH već dva mjeseca najavljuju olakšice kako bi omogućili oporavak dužnicima nakon elementarnih nepogoda. Agencija za bankarstvo FBiH donijela je odluku o privremenim mjerama za tretman kreditnih obveza klijenata koji su pogođeni elementarnim nepogodama, a u cilju ublažavanja negativnih efekata elementarnih nepogoda, te olakšavanja otplate kreditnih obveza fizičkih i pravnih osoba s područja ugroženih poplavama.

Donesenom odlukom se definira mogućnost moratorija na kreditne obveze i restrukturiranja kreditnih obveza koja podrazumijevaju novo potraživanje kojim su zamijenjene postojeće kreditne obveze klijenta u banci, što može uključivati produženje roka vraćanja glavnice i/ili kamate, smanjenje kamatne stope, otpis dijela potraživanja, kapitalizaciju kamate, odobravanje novih kreditnih sredstava da bi se sanirale štete ili nastavio poslovni proces ili druge bitne promjene kojima se olakšava položaj klijenta kao i minimalni dokumenti koje klijent mora podnijeti uz zahtjev za odobravanje moratorija i restrukturiranja.

Moratorij pak ne može trajati dulje od 30. rujna 2015. godine, no određena je i maksimalna visina kamate koju banka može obračunavati za razdoblje trajanja moratorija. No, na konkretnu primjenu moratorija još se čeka, a i obrada zahtjeva za restrukturiranjem presporo ide.

Ništa od osiguranja

Jako mali broj građana i tvrtki osiguralo je svoju imovinu i od elementarnih nepogoda. Osiguravajuće kuće su proteklih tjedana izvještavale kako su dobile na tisuće telefonskih poziva građana koji su se raspitivali za svoja prava.

No, problem je što građani traže isplatu odmah jer su doslovce ostali bez ičega, bez kuće, stana, automobila, poslovnog prostora, proizvodnih hala, a ispostavlja se kako su osigurali svoju imovinu, ali je osiguranje od poplava dopunsko koje nisu uplatili. Ovisno od osiguravatelja, tek je pet do deset posto osiguranika platilo i dopunsko osiguranje od poplava, tako da će osiguranja isplatiti, procjenjuje se, do tri milijuna maraka odštete. Većina štete nije uopće pokrivena nikakvim osiguranjem.