Javna preduzeća ne žele da se osiguraju

I dok praksa u oblasti osiguranja imovine u evropskim zemljama pokazuje kako gotovo svu štetu usljed elementarne nepogode, ili neke druge nesreće, javno preduzeće naplati iz polise osiguranja, u RS gotovo da nema nijednog koje se osiguralo od katastrofe, a nema ni onih koji rade na prevenciji.

Tako će računi za izgradnju mostova, zamjenu semafora, sanaciju pruga i vodovoda, obnovu trafo-stanica biti dostavljeni državi i lokalnim zajednicama, s obzirom na to da je veliki broj preduzeća poplavljen, a da su mnoga od njih i prije nesreće jedva održavala likvidnost.

Osiguravajuće kuće i stručnjaci iz ove oblasti smatraju kako društvo nema izgrađenu svijest o potrebi osiguranja, kao i da menadžmenti preduzeća nisu pokazali preveliku brigu i odgovornost kada su prevencija i zaštita imovine u pitanju.

„U našem portfelju, što se tiče javnih preduzeća, rijetko ko je imao osiguran rizik od katastrofe, kako od poplave, tako i od zemljotresa, a slična stvar je i nakon ovih poplava. Pretpostavljamo da je to uslovljeno budžetom njihovih troškova, s tim da je to transparentan proces koji ide preko tendera, a svjedoci smo toga da se takvi zahtjevi u smislu nabavke takve vrste usluge jednostavno ne traže“, kazao nam je Miroslav Miškić, direktor „Jahorina osiguranja“, koje posluje u okviru „Viena Insurance Groupa“.

Prema Miškićevim riječima, dobro bi bilo kada bi iz Fonda solidarnosti bila izdvojena sredstva za osiguranje kako bi se djelovalo preventivno i kako se ne bi čekalo da se šteta desi i da se nakon toga svi zajedno hvataju za glavu.

Ognjen Aleksić, iz Udruženja ekonomista RS – SWOT, kaže kako po pitanju neosiguravanja imovine nema opravdanja, jer su sredstva koja su za to potrebna veoma mala, te kako rukovodstva u javnom sektoru ne razmišljaju o osiguranju, pa stoga smatra kako bi osiguranje trebalo da se uvede kao obaveza u zakonu.

S idejom da se osiguranje imovine javnih ustanova i preduzeća odredi kroz zakon složna je i Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS, s obzirom na to da privreda u procesu privatizacije osiguranje imovine smatra kao trošak koji treba izbjegavati.

„S obzirom na to da kod nas nema razvijene kulture i svijesti, trebalo bi ići sa zakonskim rješenjima, makar za javni sektor, uključujući privredu i društvene djelatnosti, kako bi se uvelo osiguranje imovine, jer država ne treba da snosi te troškove“, kazala je ona i dodala da kada nema zakonske regulative, ni država ne može da traži odgovornost od preduzeća i menadžmenta.

Smatra da bi država subvencije i kreditiranje prema poljoprivredi takođe trebalo da uslovljava osiguranjem, s obzirom na to da to rade mnoge zemlje u Evropi, a da su iskustva fantastična.