Menu

DJEČJI DOPLATAK U BIH: Razlike koje nikom nisu jasne

FOTO: Dobojski Info | DJEČJI DOPLATAK U BIH: Razlike koje nikom nisu jasne FOTO: Dobojski Info | DJEČJI DOPLATAK U BIH: Razlike koje nikom nisu jasne

Tamara (17), Aleksandra (15), Marija (12), Jovana (3) i njihov mlađi brat Dimitrije (1) imaju iste potrebe, ali ne i prava.

Marija je rođena kao treće dijete pa ima pravo na dječji doplatak u iznosu od 140,40 КМ mjesečno. Njene sestre Tamara, Aleksandra i Jovana imaju dječji dodatak od 97,20 KM, ali njihov brat​, jer je peto dijete u porodici, nema pravo ni na jednu marku.

Njihovom ocu Aleksandru sva su djeca ista, iste su im potrebe, pa mu nije jasno zašto su zakonom razdvojena. Prema Zakonu o dječijoj zaštiti Republike Srpske pravo na dječji dodatak imaju prvo, drugo, treće i četvrto dijete, dok peto i svako sljedeće nemaju pravo na naknadu.

– Iste su njihove potrebe. Svako dijete se treba obući, obuti, ispratiti u školu. Iste prohtjeve imaju, ali ih država razdvaja, ne znam kako i zašto – kaže otac petoro djece koja su, kako kaže, diskriminisana.

Misli da je nepravedno da neka djeca nemaju doplatak, a neka imaju više. Ne zna kome bi se žalio.

– To je diskriminacija. Iskreno, djecu nisam dobio zbog dječjeg doplatka. Dobili smo ih jer, i supruga i ja, volimo djecu. Po čemu razdvajaju prvo, treće i peto dijete? Ja ne znam kome je jasno. Nije nam jasno zašto djeca nisu ista. Je li vama jasno zašto nisu ista – pita se Aleksandar.

U Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju za 2020. godinu „Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini“ navedeno je da stanovništvo Bosne i Hercegovine stari i zemlja se demografski smanjuje. Stoga bi bilo logično da se usvoje nove politike i mjere koje će zaustaviti i obrnuti ove negativne trendove. Jedan od važnih prioriteta u ovom smislu su svakako socijalna davanja.

– Finansiranje socijalnih davanja u Bosni i Hercegovini je hronično nedovoljno i ona su ponekad nedostupna onima kojima su najpotrebnija, uz postojanje znatnih razlika u pristupu među kantonima i opštinama – stoji takođe u izvještaju.

Aida iz Kaknja na svojoj koži osjeća fragmentiranost socijalnih davanja. Majka je troje djece, od kojih dvoje ostvaruje pravo na dječji doplatak. Oboje po 22,5 KM. Kad se za godinu dana novi zakon počne primjenjivati, za svako dijete bi trebala dobiti po 103 KM. Da živi u Republici Srpskoj primala bi 237 KM odnosno 15% više.

– Šta možeš djetetu kupiti za 22,5​ KM? Ne može mu biti mjesečno ni za užinu – kaže Aida.

I ovaj dodatak je „uvećan“ jer je do jeseni prošle godine za drugo dijete primala 9,5 KM, a za treće 14,5 KM.

– Diskriminacija je očita jer se visina dječjeg dodatka razlikuje. Mislim da bi trebalo svako dijete da prima jednak iznos, pa nebitno da li je u pitanju Republika Srpska, Federacija, ovaj ili onaj kanton. U FBiH se naknada razlikuje od kantona do kantona – rekla je ova majka.

Nada se da će dječji doplatak biti uvećan na 103 KM nakon obećanja Vlade Federacije da će izjednačiti naknade za teritoriju cijele Federacije. Do tada, djeca imaju pet puta manje doplatke.

Ovaj primjer najbolje oslikava zapažanje u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju za 2020. godinu „Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini“, koji navodi da “postojeći sistem socijalnih davanja stvara nejednakosti među građanima i građankama na osnovu mjesta prebivališta (teritorijalna nejednakost, posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine) i socijalne kategorije kojoj pripadaju (nejednakost na osnovu statusa)”.

– Dječji doplatak varira između entiteta i u Federaciji Bosne i Hercegovine među kantonima i opštinama. Pravo na dječji doplatak stiče se i ostvaruje u skladu sa dohodovnim cenzusom, pri čemu donji prag dohotka varira između entiteta, kao i među kantonima i opštinama, i postepeno se povećava, zavisno od broja djece, djece s invaliditetom i drugih faktora – navedeno je u Izvještaju.

Hajrija iz Sarajeva je majka troje djece od 12, pet i dvije godine, koja primaju po 52,5 KM. Dječji dodatak nije dovoljan ni za osnovne potrebe djece.

– Za iznos od 50 KM mogu kupiti pakovanje pelena i paket mlijeka. To nije dovoljno ni za 15 dana, nažalost, kćerkici koja ide u školu nije dovoljno ni za užine, a sin od pet godina kreće sad u predškolsko. Vjerujte, teško je. Jedva s tim bilo šta da djeci mogu priuštiti, a o obući i odjeći da ne govorimo. Ne pamtim kada sam im nešto kupila – objašnjava Hajrija.

Gotovo jedna trećina (31,6%) djece uzrasta od 5 do 15 godina u Bosni i Hercegovini nalazi se u riziku od siromaštva, prema Izvještaju koji je izradio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) uz podršku Ambasade Švajcarske u Bosni i Hercegovini.

Djeca imaju pravo na sretno odrastanje i pravo na odgovarajući životni standard. To pravo, prema UN Konvenciji o pravima djeteta, spada u grupu ekonomskih prava djeteta. Institucija Ombudsmana upozorava da se upravo ovo pravo djece u BiH krši.

– Posljednjih nekoliko godina Ombudsmeni kontinuirano ukazuju nadležnim domaćim i međunarodnim organima i institucijama da je siromaštvo jedan od najznačajnijih uzroka kršenja prava djeteta u Bosni i Hercegovini – stoji u nedavno objavljenom Izvještaju Ombudsmana za ljudska prava u BiH.

Da se prava djece krše već pet godina upozorava i Jovan Radovanović iz banjalučkog udruženja porodica sa četvoro i više djece. Osim neopravdane razlike u visini doplatka uočava još dva problema: izostanak prava djece na doplatak ukoliko im roditelji imaju automobil ili zarađuju više od minimalne plate, te nepostojanje prava za djecu koja su rođena nakon četvrtog djeteta u porodici.

– Pravo na dječiji doplatak imaju samo prvo, drugo, treće i četvrto dijete. Ni prvo nije imalo doskoro. Šta je s petim, šestim i ostalom djecom? Imamo porodice koje imaju destoro ili jedanaestoro djece – upozorava Radovanović.

Bosanskohercegovačke vlasti moraju preduzeti korake ka ukidanju diskriminacije. Od pomoći mogu biti i preporuke iz pomenutog Izvještaja, a jedna od njih je da socijalna davanja trebaju biti usmjerena prema potrebama, a ne statusu.

– Osigurati jedinstven dječji doplatak. Pregledati postojeći nejednak pristup dječjem doplatku koji prevladava u Federaciji Bosne i Hercegovine i zamijeniti ga jedinstvenim doplatkom kao dijela životnih troškova koji prevladavaju u FBiH – jedna je od preporuka Nacionalnog izvještaja o humanom razvoju za 2020. godinu.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

granicni prelaz Gradiska AMS RS

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!

2 Komentara

  • Ima i gore
    Ima i gore subota, 10 septembar 2022 10:40 Link komentara

    Aleksandre u FBH je mnogo gore:
    "Aida iz Kaknja na svojoj koži osjeća fragmentiranost socijalnih davanja. Majka je troje djece, od kojih dvoje ostvaruje pravo na dječji doplatak. Oboje po 22,5 KM. Kad se za godinu dana novi zakon počne primjenjivati, za svako dijete bi trebala dobiti po 103 KM. Da živi u Republici Srpskoj primala bi 237 KM odnosno 15% više."

    Prijavi
  • Vlado
    Vlado subota, 10 septembar 2022 10:50 Link komentara

    Što se tiče činjenice, da u RS, pravo na dječiji dodatak imaju prva 4 djeteta a 5 i ostala nemaju, meni je jedan profesor i uvaženi pravnik rekao sljedeće "RS je Zakon o dječijoj zaštiti prepisala svojevremeno od Srbije, u čijem sastavu je tada bilo Kosovo, a Srbija je da bi izbjegla stimulaciju povećanja nataliteta među Albancima jer su uglavnom oni imali više od 4 djece uvela ovakve odredbe"...
    Tada sam mislio da me profa loži, ali raznušljajući o tome uvidio sam da bi to mogla biti istina, iako zvuči pomalo nevjerovatno.

    Prijavi

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh

Sponzorisani članci

OGLAS ZA POSAO: Butik "Ibis" traži novu radnicu!

Butik "Ibis" u Doboju objavio je oglas u kojem traži radnicu za rad u prodavnici. Svi zainteresovani...

Dočekajte Novu Godinu uz Jackpotove i Happy Hour u Joker VIP Casinu!

Nova godina je pravo vrijeme za velike dobitke i vrhunsku zabavu, a Joker VIP Casino vas poziva da d...

OGLAS ZA POSAO: Konobar/konobarica u Caffe & Wine baru "Madera" Doboj

Caffe & Wine Bar "Madera" u Doboju traži osobu za poziciju konobara/konobarice koji će se pridru...

OGLAS ZA POSAO: Potrebna higijeničarka

Agencija Delfin raspisuje oglas za prijem 1 (jedne) higijeničarke za održavanje čistoće u objektu "T...

Ekonomija i Privreda

DOBOJ: Sutra nema naplate putarine na auto-putevima

Javno preduzeće "Autoputevi Republike Srpske" povodom Dana Republike, 9. januara neće naplaćivati pu...

Danas je Božić, najradosniji hrišćanski praznik

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja Božić, najradosniji hrišćanski praznik - dan Rođenja Isusa...

Ima li BiH razloga za strah od nestašice struje?

Bosna i Hercegovina i zemlje regiona dobro su uvezane u evropski sistem proizvodnje i distribucije e...

Građani Srpske daju stotine miliona za mrežarinu, a sa prvim snijegom ostaju bez struje

- Čavić: Nedostatak sredstva smo kompezovali zaduženjima, ali više se ne možemo ni zadužiti- Ekonomi...

DOBOJ: Jednokratna pomoć od 150 KM za 66 boraca

Predstavnici Boračke organizacije Doboj uručili su danas jednokratnu pomoć od 150 KM za 66 socijalno...

ČESTITAMO: Od danas skuplja struja u Srpskoj. Građani skupo plaćaju svoju političku odluku.

Od danas su građani Republike Srpske suočeni s većim računima za električnu energiju, jer je cijena ...

ELEKTRO-DOBOJ: Na uklanjanju kvarova bilo angažovano 207 radnika

Na području regije Doboj tokom snježnog nevremena bez struje je bilo oko 76.000 potrošača, od ukupno...

Srpska skupo plaća prenatalne testove koji su zastarjeli i nepouzdani

– “NIPT” test se radi na zastarjeloj kineskoj tehnologiji koja je bila u centru velikog svjetskog sk...

BEZ EVROPSKOG NOVCA NEMA AUTOPUTA: Završetak najzahtjevnije dionice kod Doboja planiran za 2026.

Dionica autoputa na Koridoru "Pet ce" kod Doboja, poznata kao Putnikovo Brdo, predstavlja najzahtjev...

JAVNI SEKTOR BUJA, PRIVREDA TONE: Alarmantni trendovi zapošljavanja u Republici Srpskoj

Broj zaposlenih u Republici Srpskoj opada u svim sektorima osim u javnom koji je na kraju septembr...

SVE VEĆI REVOLT: Evropsko pravilo donosi probleme u svaku kuću u BiH

Pravilo prema kojem vozači kamiona iz BiH mogu provesti samo 90 u 180 dana u EU izaziva sve veći rev...

Srpska nezakonito dala garanciju Kinezima za kredit od 150 miliona KM

– Srpska garantovala za kredit za HE „Bistrica“– Vlada tražila saglasnost Savjeta za državnu pomoć, ...

BiH hitno potrebna obnova mreže, još nas spasava "Nikola Tesla"

Snježne padavine koje su prethodnih dana paralisale veći dio BiH pokazale su ogromnu slabost elektro...

Srpska prinudno naplaćuje milionski porez na kuće

Poreska uprava Republike Srpske za devet mjeseci ove godine pokrenula je skoro 20 hiljada postupaka ...

Privrednicima u Srpskoj stigla NOVOGODIŠNJA ČESTITKA, struja POSKUPLJUJE za 15%

Cijena električne energije za privrednike u Srpskoj poskupjeće za 15 odsto, potvrđeno je "Nezavisnim...

Za pola godine dijaspora poslala skoro dvije milijarde maraka

Rast doznaka iz inostranstva je konstantan, a to pokazuju i podaci za drugi kvartal ove godine kada ...