Koliko su cijene "napuhale" bh. izvoz i uvoz

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH bh. izvoz je za jedanaest mjeseci 2021. godine iznosio 13,2 mlrd KM i za 22 posto je veći nego u cijeloj 2020. godini.

Istovremeno, količinski je izvezeno robe u vrijednosti 8,49 milijardi kilograma, što je svega 1,4 posto više nego u 2020. godini, a -3,4 posto manje nego u pretpandemijskoj 2019., kada je izvoz iznosio 8,79 mlrd kilograma.

Kao što je poznato u pandemiji su zbog poremećenih lanaca snabdijevanja i povećane potražnje rasle cijene mnogih roba, a posebno se to odnosi na metale, energenete poput električne energije, nafte i gasa i drugog što je
uticalo na vrijednosno veći izvoz i uvoz.

Mnoge je iznenadila vijest da je Aluminij ponovo u vrhu vodećih bh. uvoznika i izvoznika u zemlji, mada radi sa znatno smanjenim kapacitetom nego što je to nekada bilo.

Njegove performanse u 2021. je "napuhala" i veća cijena aluminija i obojenih metala općenito na tržištu.
Tako podaci Vanjskotroginske komore BiH pokazuju da je za jedanaest poršlogodišnjih mjeseci iz BiH izvezeno 129,0 miliona kilograma aluminija i proizvoda od aluminija za koji je istrženo 821,6 miliona KM.

U 2020. godini BiH je izvezla ove sirovine i proizvoda na njegovoj bazi 66,49 miliona kilograma, a zarađeno je "svega" 301,1 milion KM, dok je u 2019. godini za 102,5 miliona kilograma dobijeno na stranim tržištima 543,2 miliona KM.

Iz ovih podataka vidljivo je da zarada od izvoza aluminija u 2021. godini bila puna veća u odnosu na prethodne godine nego što su bile izvezene količine, što se može pripisati većoj cijeni ovog proizvoda.

Uticaj cijena na izvoz može se takođe vidjeti na gvođžu i čeliku kojeg smo izvezli u količini od 733,88 miliona kilograma za jedanaest mjeseci 2021. godine, a za koje je istrženo 770,5 miliona KM.

Zarada od izvoza istih proizvoda u 2019. godini bila je znatno "mršavija" 575,7 miliona KM, mada je količinski izvoz bio neznatno manji 716,8 miliona kilograma. U 2020. je za 631,1 milion kilograma, zarađeno tek 459,2 miliona KM na ovim proizvodima.

Ista situacija je sa uvozom, koji je također bilježio eksplozivan rast između ostalog potaknut i cijenama te je za jedanaest mjesci 20121. godine iznosio 19,7 mlrd KM i vrijednosno bio veći za 14,7 posto nego 2020., ali je količinski bio manji za - 0,3 posto nego u 2020. godini i čak -12,3 posto nego u 2019. godini.

Primjerice, na uvoz mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda za 11 mjeseci 2021. godine BiH je potrošila 2,32 mlrd KM za 3,18 mlrd. kilograma, dok je u 2020. godini za iste ove proizvode izdvojila "svega" 1,64 mlrd KM, u nešto manjoj količini od 3,05 mlrd kilograma.

U 2021. godini za 3,53 mlrd kilograma ovih proizvoda plaćeno je 2,75 mlrd KM.

Ova gruba analiza pokazuje da je uticaj cijena proizvoda na rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni bio znatan, mada treba priznati i da je oporavljena privreda ostvarila dobre rezultate koji su bili pogoršani u pandemijskoj 2020. godini.

Naravno, na količinske i vrijednosne promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni nisu samo uticale cijene.

Neka serioznija analiza mogla bi pokazati da li je i u kojoj mjeri bilo promjene u strukturi razmjene i koliko je ne ukupnir ezultat uticao veći ili manji uvoz proizvoda sa većom dodannom vrijednošću.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!