AKO SUDIJA ZABUŠAVA, RS GRAĐANIMA PLAĆA 3.000 KM Šta sadrži prvi zakon o suđenju u razumnom roku

Prijedlog zakona o zaštitu prava na suđenje u razumnom roku prošao je stručnu raspravu i od usvajanja ga dijeli usvajanje na idućoj sjednici Narodne skupštine RS, a potom i u Vijeću naroda. Tada će sudsku zaštitu moći da traži građani u gotovo svim sudskim procesima, ukoliko smatraju da sud odugovlači s njihovim predmetom.

Mada su to tražili neki stručnjaci tokom rasprave, u zakonu decidno ne piše koji je rok u kome neki sudski proces treba da bude okončan, nego se kaže da se to radi „u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu“. Ta praksa kaže da se „razuman rok“ određuje u svakom pojedinačnom slučaju na osnovu unaprijed usvojenih kriterijuma: složenosti predmeta, ponašanja podnosioca zahtjeva, postupanja organa vlasti i značaja predmeta za podnosioca zahtjeva.

Međutim, to bi u svakom slučaju trebalo da znači napredak, jer se u zakonu pominju rokovi izraženi mjesecima, dok pojedini sudski procesi u Srpskoj sada traju godinama, pa i decenijama.

Okvirno pet godina

– Evropski sud je govorio o praksi od pet godina u parničnim postupcima. Ali moramo da budemo svjesni da se parnični postupak može završiti i za godinu dana, ako se radi o sporovima malih vrijednosti. Mnogo duže traju postupci stvarnog prava, kao što su postupci u vezi sa zemljištem, pravima na nekretnine. Tada su komplikovane procedure, primjenjuju se propis materijalnog prava kao što su zakoni o zemljišnim knjigama, gruntovnici, katastru. Otuda priče o sporovima koji traju po 20 godina – kaže za Srpskainfo potpredsjednik NSRS Milan Petković, koji je, kao advokat, iskusio šta znači suđenje u „nerazumnom roku“.

Petković zastupa klijenta u predmetu koji traje od 1996. i na kome su, prije njega, radila dvojica advokata. Već peti put slučaj je vraćen na ponovno suđenje, a radi se o poništenju ugovora za zemljište od 700 metara kvadratnih, vrijednosti između 5.000 i 10.000 KM. Petković smatra da će, usvajanjem zakona, suđenja mnogo brže završavati.

– Građani su se zbog predugog trajanja sporova do sada obraćali Ustavnom sudu BiH, koji je najčešće utvrđivao takve povrede i obavezivao RS da im isplati novčane naknade. Na ovaj način građani će imati ne samo tu novčanu satisfakciju, nego će postojati i odgovornost sudija koje sude u tim postupcima. Korektno je reći da u su u posljednje vrijeme sudovi dosta ažurniji nego ranije, pogotovo u novim parničnim postupcima – kaže Petković.

Zahtjev, pa tužba

Šta kaže Prijedlog zakona? Procedura je takva da, u slučaju da sud odugovlači, građani na raspolaganju imaju dvije opcije: prvo zahtjev za ubrzanje postupka, pa tužbu.

Zahtjev se predaje sudu pred kojim se vodi postupak, a o njemu odlučuje predsjednik suda, odnosno njegov zamjenik ako predsjednik vodi konkretan predmet. Princip je da predsjednik suda, u roku od 15 dana, traži od postupajućeg sudije izvještaj o razlozima zašto postupak toliko traje, kao i mišljenje o roku u kojem se predmet može riješiti. Sudija je dužan da podnese izvještaj u roku od osam dana.

Zatim, predsjednik suda odlučuje o podnesenom zahtjevu za ubrzanje postupka u roku od 60 dana. Ako je zahtjev „očigledno neosnovan“ predsjednik će ga odbaciti. Ako je osnovan (a zakon precizira kada jeste), određuje rok postupajućem sudiji za preduzimanje određenih radnji i taj rok ne može da bude duži od tri mjeseca. Sudija nema pravo žalbe.

Prijedlog pojedinih narodnih poslanika, tokom stručne rasprave, da predsjednik suda treba da naloži sudiji kada će tačno donijeti odluku, nije prihvaćeno uz obrazloženje da „to rješenje nije praktično ostvarivo“. Ako građani nisu zadovoljni, imaju pravo da se žale višem sudu.

Druga mogućnost za nezadovoljne građane je tužba, a nju mogu da podnesu samo oni ko su prethodno sudu podnijeli zahtjev za ubrzanje postupka suđenja, pa to nije pomoglo. Tužba se podnosi Vrhovnom sudu RS u roku od šest mjeseci, a isto toliko ima i Vrhovni sud da o njoj odluči. Taj sud može da odluči da je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku ili da dosudi i novčanu naknadu oštećenoj strani, koja iznosi od 300 KM do 3.000 KM po predmetu. Ako je više oštećenih u sudskom procesu, ta naknada može da bude do 20.000 KM po predmetu. Novac se isplaćuje iz budžeta RS u roku od tri mjeseca.

U cijelom ovom procesu, stranka je oslobođena plaćanja sudske takse.

Šta je sa FBiH?

Predsjednica Zakonodavnog odbora Narodne skupštine Dušica Šolaja ne očekuje izmjenu prijedloga zakona amandmanima, jer kaže da na njegov tekst nije bilo mnogo kritika ni kada je usvajan u formi nacrta.

– Za građane, ovaj zakon je značajan u tome jer je do sada postojao samo institut obraćanja Ustavnom sudu BiH, a sada svi možemo da zaštitimo pravo na suđenje u razumnom roku i pravo na pravično zadovoljenje, ako je to pravo povređeno. Poznato je da u našem sistemu ima jako mnogo sudskih sporova koji dugo traju, što stvara veliku štetu i građanima i privrednim subjektima. Lično očekujem da će donošenje ovog zakona popraviti tu situaciju, ali svakako ćemo da pratimo povratne informacije kada zakon stupi na snagu, kako bismo vidjeli da li je potrebno nešto dopunjavati i mijenjati – kaže Šolaja za Srpskainfo.

Međutim, jedna stvar ostaje nejasna – budući da je ovo zakon Srpske i primjenjuje se na sudove na njenoj teritoriji, šta će se desiti ako građani RS imaju problem sa suđenjem u razumnom roku na nivou pravosuđa BiH ili u sudovima u Federaciji?!

– Što se tiče pravosuđa BiH, u zakonu piše da stranke koje su se obraćale Ustavnom sudu BiH do sada, koji su već u postupku pred tim sudom, neće moći da koriste pravo koje ovaj zakon podrazumijeva. Kada je riječ o FBiH, bilo bi dobro da se ujednačava to pravo i mogućnost. Mi idemo korak ispred Federacije – kaže Šolaja.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Efekti zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku RS neće biti potpuni bez veće disciplinske odgovornosti sudija.

Upravo to će predložiti predstavnici Ministarstva pravde RS koji već učestvuju u radnoj grupi za izmjenu Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH.

– Predstavnici Ministarstva pravde RS između ostalog će se zalagati i da se dopune dosadašnje odredbe Zakona o VSTS BiH, na način da se disciplinska odgovornost sudija u predmetima u kojima je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, preciznije normira. Samo na taj način se postiže u potpunosti zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kako prevencijom, tako i kažnjavanjem postupanja predmetnog sudije, a koje je dovelo do povrede prava na suđenje u razumnom roku – kažu u Vladi Srpske.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!