Jedino BiH i Danska imaju jednu stopu PDV

Jedinstvena stopa u Danskoj može se opravdati činjenicom da ima najrazvijenije socijalne programe i malu razliku između bogatih i siromašnih.

BiH je i jedina zemlja u CEFTA zemljama i neposrednom susjedstvu gdje je ista stopa PDV-a na hljeb, lijekove, jahte, luksuznu robu, helikoptere, luksuzne automobile…

'Imajući u vidu velika raslojavanja društva na bogate i siromašne nejasno je zašto domaće vlasti još ne razmatraju uvođenje snižene stope PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove, inpute u poljoprivredi, udžbenike i druge proizvode koje bi najugroženijim kategorijama stanovništva pomogle da prevladaju ekonomsku krizu lakše', kaže Jago Lasić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, piše Večernji list.

Analizirajući stopu PDV-a u zemljama EU i zemljama okruženja, može se zaključiti da BiH ima jednu od najnižih stopa PDV-a.

Većina zemalja EU ima opću stopu, međustopu i sniženu stopu. Prosječna stopa PDV-a u zemljama EU (28) je 21,5%, međustopa 10,4% i snižena stopa 18 zemalja EU primjenjuje međustopu, dok 10 zemalja ima samo opću stopu i sniženu stopu.

Niže stope PDV-a u Srbiji primjenjuju se na hranu, ugostiteljske usluge, lijekove, ulaznice i od 1. 1. 2014.godine povećana je s 8% na 10%, a osnovna stopa je 20%.

U Hrvatskoj je osnovna stopa PDV-a 25%, međustopa 13%, a nulta stopa odnosi se na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i knjige. Slično je i u Crnoj Gori, Sloveniji i drugima

Prvi razlog za snižene stope je zaštita domaće proizvodnje i podizanje konkurentnosti domaćeg proizvoda kroz kombinaciju carinske i porezne politike.

Drugi razlog je zaštita najugroženijih kategorija stanovništva. Navest ću primjer zaštite domaćeg proizvoda kroz kombinaciju carinske i porezne politike. BiH uvozi meso svih vrsta bescarinski i iz EU i CEFTA-e.

Uvoz stoke podliježe carini od najmanje 10% uvećano za apsolutnu carinu (prelevman). Posljedica takve carinske politike je zatvaranje klaonica, otpust radnika i uvoz mesa.

Neadekvatna ekonomska politika, potpuno nekontrolirano otvoreno i nezaštićeno tržište, stimuliranje uvoza kroz neuređeno unutarnje tržište BiH rezultiralo je izuzetno visokim deficitom platne bilance.

Kumulativni deficit platne bilance BiH, prema podacima Centralne banke BiH, 2007. - 2012. godina bio je 11.140 miliona KM. Vrlo visoki deficit platne bilance BiH nastao je zbog izuzetno visokog robnog vanjsko-trgovinskog deficita koji je kumulativno 2007. – 2012. godine iznosio 51.806 miliona KM', tvrdi Jago Lasić.