Lokalne zajednice ne mare za korupciju

Takvo stanje na terenu pokazali su rezultati analize koju je sprovela Agencija za borbu protiv korupcije u saradnji s Antikorupcijskom mrežom organizacija civilnog društva u BiH (AKAUNT) po opštinama i gradovima u BiH.

Cilj je bila analiza stanja na lokalnom nivou u vezi sa postojanjem nadzornih komisija zakonodavnih tijela, što je predviđeno strateškim dokumentima, da bi se stekao uvid u postojanje te posao tih komisija.

- Od 146 jedinica lokalne samouprave, 83 su se izjasnile da imaju određene komisije, odnosno tijela čije nadležnosti se odnose na sprečavanje korupcije, a u 63 da uopšte nemaju tijela sa takvim opisom rada - kazali su u Agenciji za borbu protiv korupcije.

Član Komisije za izbor i praćenje rada agencije i poslanik u Parlamentu BiH Mirsad Isaković ističe da su ti podaci žalosni i govore da je borba protiv korupcije daleko ispod očekivanja.

- Žalosna je činjenica da toliko lokalnih zajednica nema organizovanu borbu protiv korupcije, i to predstavlja alarm svima da je potreban puno veći angažman na tom polju jer smo na listi najkorumpiranijih zemalja Evrope - rekao je Isaković.

Savjet ministara BiH usvojio je Strategiju za borbu protiv korupcije od 2015. do 2019. godine, uz prateći akcioni plan, a posljednji revizorski ciklus je pokazao da su institucije na nivou BiH uglavnom preduzele odgovarajuće aktivnosti i usvojile potrebna dokumenta, ali da su izostali rezultati.

- Nismo se uvjerili da se u praksi u dovoljnoj mjeri sprovode aktivne mjere na prevenciji koruptivnih aktivnosti - piše u revizorskom izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH za 2017. godinu koji je objavila Kancelarija za reviziju.

U praksi se, ističu revizori, pokazalo da su procesi javnih nabavki i zapošljavanja najrizičniji kada je riječ o stepenu korupcije i prevare, zbog čega je institucijama podvučeno da moraju promijeniti pristup tim pitanjima ako žele da stanje bude bolje.

Agencija za borbu protiv korupcije dostavila je nedavno u proceduru drugi izvještaj o monitoringu sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije od 2015. do 2019. godine uz akcioni plan za njeno sprovođenje. Prvi presjek situacije na terenu prezentovan je u januaru 2017. godine, a u drugom monitoringu je podvučeno da mnoge stvari još nisu ugledale svjetlost dana, niti ima važnijih pomaka.

Rukovodstvo agencije identifikovalo je opšte i posebne rizike koji su direktno ili indirektno uticali na stepen sprovođenja strateških dokumenata. Na podužoj listi stvari je istaknuto kašnjenje u formiranju tijela za sprečavanje korupcije i kreiranju politika za taj posao, te nedovoljna kompetentnost onih koji treba da to sprovedu u djelo.

Na realizaciju su, kažu, uticali deklarativni i neprecizni sadržaji pojedinih izvještaja o aktivnostima, neki nisu ni dostavili podatke, a na sceni je i nedovoljna motivisanost pojedinih ad hok tijela za sprečavanje korupcije jer im angažman nije dovoljno plaćen.

Nove smjernice za borbu protiv korupcije usvojila je nedavno i Vlada RS.

Predstavnici EU u BiH u nekoliko navrata su podvukli da je unija uložila milione maraka u borbu protiv korupcije u BiH, uz naglasak da je trenutno nemoguće da BiH s ovim nivoom korupcije postane dio evropske porodice.

Savjet ministara je u četvrtak na vanrednoj telefonskoj sjednici utvrdio prijedlog sporazuma o grant sredstvima između BiH i SAD vrijednom osam miliona dolara za borbu protiv korupcije u oblasti javnih nabavki. Na obim korupcije u BiH upozoravaju iz AKAUNT-a, čiji podaci pokazuju da svakog sekunda korupcija odnese 47 KM.

Izmjene zakona

Problema ima i u samoj Agenciji za borbu protiv korupcije jer su im u nekim slučajevima godinama vezane ruke, na šta su upozorili još početkom prošle godine, ali epiloga nema. U parlamentarnu proceduru na nivou BiH su upućene izmjene i dopune Zakona o agenciji, a u obrazloženju prijedloga je naglašeno da nemaju dovoljno kapaciteta kao ni sankcija za one koji im ne dostavljaju podatke i odbijaju saradnju. Nova pravila još nisu usvojena u Parlamentu BiH.