Menu

JOŠ JEDAN APSURD DRŽAVE Niko ne zna ko kontroliše humanitarne akcije i račune na koje građani uplaćuju novčane priloge!

JOŠ JEDAN APSURD DRŽAVE Niko ne zna ko kontroliše humanitarne akcije i račune na koje građani uplaćuju novčane priloge! JOŠ JEDAN APSURD DRŽAVE Niko ne zna ko kontroliše humanitarne akcije i račune na koje građani uplaćuju novčane priloge!

U državi gdje je potpuno zakazala zdravstvena i socijalna politika, humanitarne akcije su svakako vrijedne poštovanja, ali postavlja se pitanje, kako one funkcionišu, ko ih može pokrenuti, ko kontroliše bankovne račune i gdje novac sa njih odlazi?

Akcije prikupljanja humanitarne pomoći i dobrovoljnih priloga u BiH sve su učestalije. Na taj način “liječimo” teško oboljele, a socijalno ugroženim obezbjeđujemo krov nad glavom, obrok-dva dnevno. U državi gdje je potpuno zakazala zdravstvena i socijalna politika, humanitarne akcije su svakako vrijedne poštovanja, ali postavlja se pitanje, kako one funkcionišu, ko ih može pokrenuti, ko kontroliše način prikupljanja novca, te da li postoje podaci koliko su građani kroz humanitarne akcije prikupili novca prošle, ili ove godine, i je li novac završio u pravim rukama.

Tragajući za odgovorima kontaktirali smo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS. Rekli su nam da ova pitanja nisu u njihovom djelokrugu rada. Sljedeća adresa je bilo Ministarstvo finansija RS, i opet negativan odgovor. Uputili su nas na Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS jer su oni obrađivač Zakona o udruženjima i fondacijama.

“Ovim Zakonom se uređuje osnivanje, registracija, unutrašnja organizacija i prestanak rada udruženja i fondacija. Pokretanje humanitarnih akcija, kontrola njihovog rada i praćenje toka prikupljenog novca u humanitarnim akcijama, nije u našoj nadležnosti”, rekli su nam u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS i uputili nas na početak, na Ministarstvo zdravlja RS.

U najkraćem, rezime ovog mini-istraživanja jeste da humanitarne akcije i račune na koje građani uplaćuju humanitarne priloge u banci može otvoriti bilo ko. Gdje odlazi novac sa tih računa ne kontroliše niko.

Zašto nijedna institucija do sada nije uvidjela potrebu da se humanitarne akcije stave pod povećalo i da se, primjera radi, utvrdi koliko prikupe telefonski operateri putem humanitarnih brojeva, koliko udruženja, a koliko pojedinci? Ili da se imenuje kontrolni ili inspekcijski organ koji će svima nama biti garant da je svaka marka koja se odvoji za pomoć drugoj osobi, zaista usmjerena u prave ruke. Ovo su samo još neka od pitanja na koja nismo dobili odgovor.

A koliko je nepostojanje pravila opasno i pogubno najbolje znaju dugogodišnji humanitarni radnici sa kojima smo razgovarali. Opasno je jer u BiH svako može pokrenuti humanitarnu akciju. Nikome ne treba predočiti nikakve dokaze, predračune, ne treba čekati nikakva odobrenja, uvjerenja i, na kraju, nikome se ne polažu računi. Zbog nepostojanja zakona i njegove provedbe, ne zna se ni šta uraditi sa novcem koji je prikupljen, primjera radi, za liječenje osobe koja je u međuvremenu umrla. Kome pripada taj novac; udruženju, starateljima, donatorima, drugim oboljelim, samo je jedna u nizu nepoznanica u ovoj oblasti.

Adriana Basara dugogodišnja humanitarna radnica, kaže da je zakonska regulativa neophodna jer je sve više onih kojima je pomoć potrebna, dok su s druge strane građani toliko izvarani, što nepravilnim radom određenih humanitarnih organizacija, što prevarantima koji bolest ili neimaštinu koriste da bi se domogli novca i iskoristili ga u potpuno druge svrhe.

“Dešavalo se da mediji dignu halabuku oko neke socijalno ugrožene porodice kojoj treba hrana, krov nad glavom i slično. Svi se dignu da pomognu. Međutim, kada malo zagrebete po površini, onda saznate da takva porodica ima, primjera radi, kuću u drugom gradu, ali ne žele da žive tamo, već u Banjaluci, ili na svoj obraz zovete poslodavce, tražite da zaposle oca šestero djece, uspijete, a taj otac potom otuđi dnevni pazar i nestane. Ili danima bude u alkoholisanom stanju, pa ne dolazi na posao. Pri tome, mediji najčešće prate takve priče, ali drugu stranu nikada ne isprate do kraja”, priča za BUKU Basara.

Napominje i da se kod nas najčešće koriste kratki humanitarni brojevi za liječenje:

“Na njih imam brojne zamjerke zbog naplaćivanja usluga od strane teleoperatera, ali ipak su one i najveći finansijski izvor u humanitarnoj akciji jer smo svi svjesni da FZORS nema dovoljno sredstava da bi svima platili liječenje. E sad, zašto nema, to je druga problematika”

Radi transparentnosti prilikom prikupljanja novca u toku humanitarnih akcija, još prošle godine pokrenuta je inicijativa da se ova oblast reguliše zakonski, kako bi humanitarne organizacije zaštitili sebe, svoj rad, ali i da ne bi gubili povjerenje građana, od čije dobre volje zavisi mnogo toga.

Potvrdila je ovo za Buku Danijela Ratešić, predsjednica Saveza humanitarnih organizacija.

“Trenutni Zakon o fondacijama i HO je takav da se mogu provući razne malverzacije sa kojima smo se i suretali u radu. U januaru 2018. smo pokrenuli postupak registracija Saveza, međutim iz Suda su nam vraćena dokumenta uz obrazloženje da Ministarstvo lokalne uprave i samouprave mora odobriti koristenje "RS" u nazivu Saveza. U februaru mjesecu smo predali ovaj zahtjev, a u julu nem je stigao odgovor I odobreno ime. Sada se ponovo vraćamo na proces registracije i predaje dokumenata u Sud. Tak kada se formalno registrujemo, moći ćemo preduzeti konkretne korake u tom pravcu da zaštitimo ne samo nas rad , nego i građane od svih oblika malverzacija humanitarnim akcijama”, rekla je za Buku Ratešić

I u Udruženju Pomozi. ba se često susreću sa malverzacijama i prevarama koje su najčešće vezane za liječenja. Najviše prevaranata je, ističu, među onima koji idu od kuće do kuće u ruralnim dijelovima i skupljaju novac za liječenja ljudi, koji, nerijetko, nisu više među živima.

“Ljudi sve više koriste naš loš sistem i mane naše države kako bi na prevaru došli do novca. S druge strane, naši građani, koji su uvijek spremni pomoći, često ni ne provjere ispravnost pojedinih organizacija, niti pojedinaca i tako daju novac u uvjerenju da su nekome pomogli. Jedino rješenje je dobra zakonska regulativa. Na taj način bi se zaštitile i organizacije koje ozbiljno obavljaju svoj posao. Ovako svi sumnjaju u svakoga i svi opet redovno doniraju, samo se vrtimo u krug”, rekli su nam u Pomozi.ba

O humanitarnim akcijama razgovarali smo i sa predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS, Rankom Palačkovićem. On je na probleme u ovoj oblasti ukazovao ministru zdravlja i socijalne zaštite RS, Draganu Bogdaniću, još prije tri godine. Naime, u tom period su imali zajedničku akciju koju su uspješno riješili - potpisali su ugovor i zbrinuli određeni broj oboljele djece na liječenje u inostranstvo. Ministar je tada obećao da će osnovati fondaciju čiji bi zadatak bio da se pobrine za ljude koji obole, međutim, to nikada nije učinjeno, a mi smo, kaže Palačković, došli u situaciju da liječimo ljude preko SMS poruka, što je nedopustivo u jednom sistemu.

“Šta, recimo, pojedinac ili neka humanitarna organizacija po zakonu treba učiniti da bi pokrenuli prikupljanje novca. Kome se trebaju predočiti predračuni, ko će liječiti oboljele, kako će se liječiti, gdje će biti zbrinuti? To država treba regulisati. Na to je ministru još tada ukazano, predočili smo mu i slučaj kada se ljudska solidarnost zloupotrebila zarad lične koristi. Nažalost, bilo je i slučajeva da su roditelji zloupotrebljavali svoju vlastitu djecu, istakao je Palačković.

U BiH, političarima i institucijama prije svega treba biti jasno da humanitarne akcije treba da budu pomoćna, a ne glavna karika kada je riječ o socijalnom zbrinjavanju građana i liječenju teško oboljelih. Takođe, sigurno je i da su humanitarne akcije potrebne, one postoje svugdje u svijetu, i nekada su jedini način da se nekom spasi život i pomogne. Ali neophodno je da država i njene institucije preuzmu odgovornost i garantuju svima nama da će svaka marka koja se odvoji za pomoć drugoj osobi biti zaista usmjerena u prave ruke. Pa, političari, izvolite!

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh

Sponzorisani članci

LJUBAV JE NA KAZINU: Zavoli uz 50 besplatnih spinova

Meridianbet slavi ljubav i pravo je vrijeme da se zaljubiš- u najbolji onlajn kazino na ovim prostor...

FIS i Ambyenta na sajmu Adriatic Gastro Show

Međunarodni festival gastronomije i turizma Adriatic Gastro Show održao se u Spaladium Areni u Split...

LIGA ŠAMPIONA: Ne propustite top mečeve i top kvote!

Liga šampiona se vratila, a sa njom i veliki derbiji. U utorak, sve kreće duelima Rome i Porta, te M...

FUDBALSKI VIKEND: Igraju se tri derbija, a TOP kvote ćete naći ovdje

Širom Evrope, ovaj vikend je rezervisan za velike derbije i sigurno je da će ljubitelji najvažnije s...

Ekonomija i Privreda

Prosječna plata u decembru iznosila 906 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u decembru prošle godine iznosila je 906 KM i nominaln...

DONESENA ODLUKA Ove kategorije vozila neće plaćati putarinu u Srpskoj

Vozila u vlasništvu lica sa invaliditetom, koja prevoze oboljele od rijetkih bolesti i Republičke up...

Započeo postupak osnivanja penzijskog osiguranja u Makedoniji

Zavarovalnica Triglav obavještava da je makedonskoj agenciji za nadzor kapitalnog penzijskog osigura...

DOBOJ: Prezentacija softverskog rješenja evidencije željezničke infrastrukture

Prijedlog idejnog softverskog rješenja baziranog na geografskoj informacionoj platformi, koji pruža ...

MOGUĆA REFORMA PDV SISTEMA: Mogući veći porezi na uvoz luksuzne robe (VIDEO)

Razlika između bogatih i siromašnih u BiH mogla bi da bude smanjena reformom PDV-a. Još se ne zna da...

DOBOJ: U utorak, 19. februara, prezentacija sezonskih poslova "Plave lagune"

"Plava laguna" je poduzeće za ugostiteljstvo i turizam sa 60 godišnjom tradicijom i zapošljava 1.000...

DOBOJ: Da li Toplana nezakonito naplaćuje distributivne troškove?!

U redakciju Gradskog nezavisnog informativnog portala Dobojski Info stiglo je saopštenje Udruženja g...

DOBOJ: Počela isplata uvećanih penzija

U Republici Srpskoj jutros je počela isplata januarske penzije uz redovno usklađivanje sa porastom t...

Cijena polaganja vozačkih ostaje ista - uvedene izmjene u praktičnoj nastavi

Do najvljenog poskupljenja polaganja vozačkih ispita za sada neće doći. Odluka o minimalnoj cijeni o...

DOBOJ: Oko 2.000 penzionera prima 189 KM

Radno mjesto u nekadašnjoj miliciji, armiji te republičkim ili državnim organima donijelo je najveću...

ŽELJEZNICE RS SMANJUJU BROJ ZAPOSLENIH Naredne tri godine 382 radnika manje

“Željeznice RS” planiraju da naredne tri godine smanje broj radnika u kompaniji za 382 zaposlenih.

DOBOJ: IRB prodaje akcije "Gradske toplane" Doboj

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske ponudila je putem Banjalučke berze na prodaju pakete ak...

DOBOJ: Autoput od Doboja do granice sa Srbijom je prioritet (VIDEO)

Predsjednik Vlade Republike Srpske izjavio je danas da autoput od Doboja do granice sa Srbijom preds...

Rast ekonomije u Srpskoj nedovoljan za bolji životni standard

Ekonomija Republike Srpske u prošloj godini bilježila je rast u skoro svim oblastima, s tim da je on...

DOBOJ: Železnice RS zadužene do guše, podizali kredite gde su god mogli

U poslednjih 12 godina Željeznice RS zaduživale su se gdje su stigle. Krediti su uzimani od stranih ...

ZAKON O USELJAVANJU U NJEMAČKU: Mnoge stvari su i dalje nejasne

Novi Zakon o doseljavanju radne snage stupa na snagu u januaru 2020. godine. Do tada ima još mnogo p...