Niko ne želi da zaustavi prokišnjavanje zgrade Vlade RS

Dobro upućen izvor naše redakcije ističe da luksuzni krov mogu da saniraju samo četiri firme u RS, ali da ni one nemaju dovoljno kvalifikovanih radnika, jer odlaze na rad u inostranstvo.

Na sve ovo dolazi i ideja da se na krov zgrade poznatije kao „Kula“ ugradi plastična membrana čiji je garantni rok 10 godina, ali bi to i značilo da neće biti dodatnih ulaganja, odnosno veće štete. To bi, prema upravo poništenoj javnoj nabavci, trebalo da košta 42.000 KM sa PDV-om.

„Tenderski uslovi se ne mijenjaju od početka, samo mijenjamo datum. Nema zainteresovanih ponuđača“, potvrdili su za CAPITAL i u Službi za zajedničke poslove Vlade RS.

Kada je u pitanju dilatacija, kako navode, ovaj problem je aktuelan samo tokom zimskih mjeseci kada se na spoju dvije zgrade parkiraju automobili. To pitanje može da se riješi za 6.500 KM.

Ekonomisti u RS gotovo saglasni – osim manjka radne snage u građevinskim firmama, problem za prijavu na Vladine tendere jeste i neizvjesnost u naplati posla.

„Građevinske firme zaista jesu u problemu jer nemaju dovoljno radne snage. Susrećem se sa vlasnicima građevinskih firmi koji moraju da odlažu poslove jer zaista nemaju ljudstva. Ipak, drugi razlog je i taj što ne znaju kada će naplatiti urađeno. Teško je uzimati poslove koji se nude, a ne znaju kada će dobiti svoj novac“, kazao je za CAPITAL član Udruženja ekonomista „Swot“ Predrag Duduković.

Premijerka Cvijanović se ne bavi trivijalnostima

Za zgrade, koje su useljene u novembru 2007. godine i koje su koštale 200 miliona KM, tek je istekao desetogodišnji garantni rok, a Vlada je već mjesecima u potrazi za najboljim ponuđačima koji bi riješili problem sa prokišnjavanjem.

Direktor Službe za zajedničke poslove Vlade RS Goran Maričić za CAPITAL je prije nekoliko dana rekao da su se „javili sitni problemi koje moraju da riješe prije prvog snijega“.

„Jedanaestu godinu zgrada je u upotrebi i sada imamo sitne poteškoće sa prokišnjavanjem“, naveo je Maričić.

Ali, i dok se čeka raspisivanje petog tendera za sanaciju zgrade Administrativnog centra Vlade, građani RS ove godine već su izdvojili 13 miliona KM za prispjelu ratu kredita iz vremena gradnje.

O mukama koje kiša zadaje Vladi RS premijerka Željka Cvijanović, međutim, nije željela da govori. Na pitanje novinara kako je moguće da prokišnjava zgrada koju građani još skupo otplaćuju, kratko je rekla:“Pretpostavljam da ne očekujete od predsjednika Vlade da u danu u kojem se bavi strateškim dokumentima, budžetom teškim 3,3 milijarde KM i razgovorima sa socijalnim partnerima, vodi računa i da li prokišnjava krov”.

Milionske rate pristižu

Poreski obveznici svakako moraju da otplaćuju luksuz. Budžetom RS do kraja 2017. godine za javne investicije planirano je ukupno 50,9 miliona KM za javne investicije, a Vlada RS je ljetos donijela Odluku o određivanju prioritetnih projekata iz Programa javnih investicija RS za koje je izdvojeno 17,3 miliona KM od tog iznosa. Od ovih 17,3 miliona veći dio, ukupno 13 miliona predviđeno je za Administrativni centar Vlade RS – poslovnu i stambeno-poslovnu zgradu.

„Među odobrenim projektima su i Administrativni centar Vlade – poslovna zgrada koji je vrijedan 8,7 miliona KM, kao i Administrativni centar Vlade – stambeno-poslovna zgrada vrijedan 4,3 miliona KM“, rekli su ranije za CAPITAL u Ministarstvu finansija RS.

Kazali su da se ova dva projekta finansiraju iz budžetskih sredstava za javne investicije svake godine počevši od 2007.

„Plaćanje za poslovnu zgradu završava se zaključno sa aprilom 2019, a za stambeno-poslovnu zgradu zaključno sa januarom 2019. godine“, dodali su u Ministarstvu.

Zgrada Vlade RS završena je 2007. godine, a izvođač radova bila je laktaška firma „Integral inženjering“.

Vlada je preuzela otplatu „Integralovog“ kredita od 50 miliona KM koji je podigao kod banjalučke NLB Razvojne banke kada je počeo graditi tu zgradu. Vlasnik „Integrala“ Slobodan Stanković ranije je rekao medijima da je Vlada preuzela i „Integralov“ kredit uzet kod Hypo Alpe Adria banke.

Prema nalazu revizora dugoročne obaveze budžeta RS prema pravnim licima na kraju 2006. godine iznosile su 192,7 miliona KM i odnosile su se na obaveze prema bankama koje su ugovorima preuzele potraživanja od konzorcija „Integral inžinjering“ na ime izgradnje i opremanja Administrativnog centra u Banjaluci.

Moderno i klasično po Stankoviću

Kada su u novembru 2007. godine službenici Vlade RS uselili u njene nove prostorije, Stanković se medijima pohvalio da je gradnja završena za samo dvije godine što je bio veliki građevinski uspjeh, s obzirom na to da je veliki broj tehnologija prvi put primijenjen i ugrađen u neki objekat na ovim prostorima.

U unutrašnjosti zgrade dominirao je klasični stilski namještaj, ali i raskošno uređeni plafoni, podovi i rasvjeta. Sve to zbog, kako je rekao, postizanja spoja modernog i klasičnog.

Prema njegovim riječima, dio namještaja za opremanje zgrade proizveden je u BiH, a dijelovi koje nisu mogli naći u zemlji stizali su iz brojnih evropskih država i SAD.

Svi materijali korišćeni u gradnji i opremanju su, prema tadašnjim tvrdnjama prvog čovjeka “Integral inženjeringa”, bili vrhunskog kvaliteta.

Garantni rok na svu opremu bio dvije godine, a za samu zgradu 10 godina.

Majstori otišli, zidovi popucali

Institucije Republike Srpske dale su desetine miliona maraka za kupovinu ili zakup poslovnih prostora koje je u dvorištu Administrativnog centra Vlade RS gradio “Integral Inženjering”, a za koje je naknadno utvrđeno da imaju brojne nedostatke. Primjer je luksuzna zgrada Poreske uprave RS u kojoj su ispucali zidovi, a za čiji zakup po operativnom lizingu PURS godišnje plaća čak oko 2,5 miliona KM.

Pukotina koja je nastala prije više od godinu dana, širine nekoliko centimetara, proteže se čitavom dužinom zida na glavnom stepeništu.

Loše izvršeni građevinski radovi su očiti na najluksuznijoj poslovnoj zgradi u RS, u kojoj su svoje kancelarije morale kupiti brojne druge republičke institucije, poput Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove, Puteva RS, Šuma RS i Inspektorata RS.

Problem nisu samo završni građevinski radovi, već i loše centralno grijanje, pa su inspektori tokom radnog vremena prisiljeni paliti grijalice u prostranim kancelarijama.

Poreska uprava RS je krajem 2010. godine potpisala ugovor o operativnom lizingu za poslovni prostor u poslovnoj zgradi „Integra“. Prema tom ugovoru PURS je na 144 mjeseca zakupila 5.882 metara kvadratnih opremljenog prostora uz mjesečnu nadoknadu od 229.504 KM (sa PDV-om) i priznati ostatak vrijednosti (iznos po kojem će moći da otkupi predmet lizinga po isteku ugovora) od 9,68 miliona KM.

Procijenjena nabavna vrijednost ovog poslovnog prostora sa pripadajućom opremom je 28,3 miliona KM.