Rokovi plaćanja u RS ograničeni na 60 dana

Dugo očekivani Nacrt zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama Vlada RS usvojila je prošle sedmice, a njime je predviđeno da firme između sebe ne mogu ugovoriti duži rok plaćanja od 60 dana.

U slučaju da ugovorom rok plaćanja nije određen, dužnik je dužan da plati svoje obaveze u roku od 30 dana.

Ovaj zakon odnosi se na subjekte javnog prava, odnosno na republičke organe uprave, upravne organizacije, vanbudžetske fondove, javne ustanove, opštine i gradove.

Za neplaćanje obaveza u zakonom predviđenim rokovima predviđene su novčane kazne od 5.000 KM do 15.000 KM. Pored toga, predviđena je i kazna od 1.000 KM do 3.000 KM za odgovorno lice dužnika, a kazna u istom iznosu predviđena je i za dužnike preduzetnike.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević kaže za CAPITAL da je ovo zakon na kojem privrednici godinama insistiraju te da očekuje da će on doprinijeti poboljšanju likvidnosti.

On je istakao da je Vlada RS još prije dvije godine pokrenula proceduru donošenja ovog zakona, ali da je to, na prijedlog Komore, zaustavljeno kako privrednici iz RS ne bi bili dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na kolege iz FBiH, s obzirom na to da FBiH nije imala takav zakon.

„Još jednom ćemo analizirati sve odredbe zakona, i ako bude potrebe reagovati kako on bude prolazio kroz proceduru“, rekao je Blagojević i dodao da privrednici imaju velika očekivanja od ovog zakona s obzirom na to da dugovanja konstantno rastu te da se u prosjeku na naplatu sada čeka 120 dana.

Prema podacima Privredne komore potraživanja od kupaca u zemlji na kraju prošle godine iznosila su 2,77 milijardi KM i povećana su za čak 106 miliona KM u odnosu na godinu ranije.

Blagojević je rekao da je dobro što je ovim zakonom obuhvaćen i javni sektor, kao jedan od značajnih dužnika.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za CAPITAL da je dobro da vlast pokušava skratiti rokove, ali da je skeptičan kada je u pitanju poštovanje predviđenih rokova od strane javnog sektora.

„Javni sektor, koji je generator nelikvidnosti, je u povoljnijem položaju prilikom plaćanja doprinosa u odnosu na privatni. Svjedoci smo selektivnog pristupa kontrolnih organa prema neplaćanju doprinosa. Plašim se da nas to čeka i sa ovim zakonom. Kada bi makar kazna bila otpuštanje direktora, ukoliko ne izmiruje obaveze u zakonskom roku, mislim da bi stvari bile dosta drugačije“, rekao je Pavlović.

Ovaj zakon će, prema njegovim riječima, stvoriti veliki broj tužbi prema onima koji ne mogu da plate.

Član Udruženja ekonomista RS „SWOT“ Predrag Duduković smatra da će zakon imati određene efekte, ali ni blizu onih koji su potrebni da bi se riješio problem hronične nelikvidnosti. Takođe, kaže da su već sada potrebne određene izmjene jer je dosta toga u nacrtu nedorečeno.

„Tu, prije svega, mislim na dugovanja koja će postojati do stupanja na snagu ovog zakona. Šta sa njima? Zakon se ne odnosi na taj dug i nakon stupanja na snagu možemo doći u situaciju da kupac koji već duguje novac dobavljaču uzima novu robu i plaća je u zakonskom roku. Međutim, dobavljač sa tim novcem neće zatvoriti potraživanje za taj račun, nego za ono koje se odnosi na prethodni period. Tu možemo doći u situaciju da kupac smatra da plaća ono što je podigao nakon stupanja na snagu zakona, a dobavljač će, naravno, zatvoriti svoja ranija potraživanja. Na taj način radi i Poreska uprava RS. Bez obzira za koji poreski period vi platili svoje obaveze, ona zatvara ranije obaveze“, kazao je Duduković.

Dodao je da su problem i kazne predviđene ovim nacrtom zakona.

„Zašto bi Poreska uprava naplaćivala kaznu, ako kupac ne plaća obaveze prema dobavljaču? Neka to naplati dobavljač“, kaže Duduković.