Dobrovoljni penzijski fondovi u Republici Srpskoj

Dobrovoljni penzijski fondovi su institucija kolektivnog investiranja u okviru koje se prikuplja dobrovoljni penzijski doprinos članova fonda i ulaže u različite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja. Prema Zakonu o dobrovoljnim penzijskim fondovima postoje dvije vrste fondova i to otvoreni penzijski fond koji prihvata zahtjeve za članstvo od stranog ili domaćeg fizičkog lica koje ima interes za učlanjenje u otvoreni penzijski fond, i zatvoreni penzijski fond koji prihvata zahtjeve za članstvo od lica koja su zaposlena kod poslodavca ili su članovi sindikata ili drugog udruženja samostalnih djelatnosti.

Jedno od glavnih pitanja koje se postavlja u vezi sa ovim fondovima je visina ulaganja i štednje i vremenski period isplate. Naime, imovinu fonda čini zbir sredstava od dobrovoljnih doprinosa i prinosa od investiranih sredstava umanjenih za naknade koje se naplaćuju od dobrovoljnog penzijskog fonda. Za članove dobrovoljnih penzijskih fondova najbitniji dio je svakako način i vrijeme isplate, pa Zakon propisuje da će članovi akumulirana sredstva moći da povuku na različite načine i to jednokratnom isplatom, programiranom isplatom, kupovinom anuiteta ili kombinacijom nekih od ovih načina. Zakon o dobrovoljnim fondovima definiše pravo člana dobrovoljnog penzijskog fonda na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima (dodatna penzija) i vezuje ga za starosnu granicu ili period ulaganja. To znači da član dobrovoljnog penzijskog fonda stiče pravo na isplatu na jedan od gore pomenutih načinada sa navršenih 58 godina života bez obzira na period akumuliranja sredstava, odnosno sa navršene 53 godine života i najmanje pet godina akumuliranja u kontinuitetu ili 60 mjesečnih uplata u periodu akumuliranja sredstava.

U susjednim zemljama dobrovoljni penzijski fondovi postoje već godinama, broj članova neprestano raste, tako da se može reći da su funkcionalni i da su našli svoje mjesto u njihovom sistemu. Iako djeluje da životni standard u našoj državi nikad nije bio niži, da su globalna kriza i inflacija svele štednju na minimum, statistike pokazuju da štednja u bankama ipak neprestano raste, te vođeni tim možemo da zaključimo da bi dobrovoljni penzijski fondovi našli mjesto i u našem sistemu.