Zakon o bankama Republike Srpske

Donošenju ovog zakona prethodila su oprečna mišljenja i stavovi u pogledu novih zakonskih rješenja koja predviđa, ali je evidentno da je u novom zakonu sadržan niz promjena i različitih regulaciju u odnosu na prošli zakon, iako suštinski nije mijenjana postavka bankarskog sektora. Uočljivo je da novi zakon za razliku od prošlog, na samom početku sadrži detaljnu definiciju i objašnjenje pojmova sadržanih u zakonu i da je lista definisanih pojmova i novih pojmova znatno duža, što govori o detaljnijoj i preciznijoj regulaciji u novom zakonu kao posljedici društvenih i ekonomskih prilika u bankarskom sektoru posljednjih godina. Značajna uloga je povjerena Agenciji za bankarstvo čija su ovlašćenja bitno proširena prije svega u nadzornom smislu kada je u pitanju poslovanje banaka, te se u brojinim slučajevima pored odobrenja traži saglasnost Agencije.

Banka može biti osnovana kao otvoreno akcionarsko društvo bez obzira na broj članova, a uslovi za davanje dozvole za rad su detaljnije razrađeni u odnosu na prošlu regulativu. Jedna od novosti jeste i obaveza banke da, u zavisnosti od rizičnog profila i sistemskog značaja banke, u svakom trenutku obezbijedi iznos kapitala adekvatan vrstama, obimu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla da bude izložena u svom poslovanju. S tim u vezi banka je dužna da održava stopu adekvatnosti regulatornog kapitala najmanje na nivou od 12%, što je u javnosti predstavljalo jedan od negativnih aspekata novog zakona, međutim ovakvo rješenje u zakonu postoji i u susjednim državama kao što je Hrvatska koja je takođe ovo pitanje regulisala zakonom, a ne odlukom kao podzakonskim aktom. Jedna od značajnijih izmjena je svakako kod upravljanja bankom, te umjesto dosadašnjih direktora i izvršnih direktora, upravu banke čine tri člana od kojih je jedan predsjednik uprave. U skladu sa navedenim novim mjerama sadržanim u zakonu banka je dužna da izradi plan oporavka koji sadrži mjere i strategije koje banka preduzima u slučaju značajnog pogoršanja njenog finansijskog stanja, radi ponovnog uspostavljanja održivog poslovanja i odgovarajućeg finansijskog položaja. Predviđene su nove odredbe koje se odnose na restrukturiranje banke, takozvano testiranja otpornosti banke na stres, uzimajući u obzir prirodu, obim i složenost poslova banke, zatim osnivanje banke za posebne namjene, kao i likvidacija i stečaj banke. Agencija će donijeti podzakonske propise predviđene ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, dok su banke dužne da svoje poslovanje, organizaciju i opšte akte usklade sa odredbama ovog zakona i propisima Agencije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Generalno, uočljivo je nastojanje da se uspostavi efikasna kontrola od strane Agencija za bankarstvo i da se otklone određene manjakvosti koje su se javile kao posljedica ranijih zakonskih rješenja i poslovne prakse, što podrazumijeva i obavezu detaljnog izvještavanja, pooštrenih procedura, davanja saglasnosti Agencije na odluke i poslovanje banaka.