Analiza: Kome trebaju pare iz Elektroprenosa?

Cvijanovićeva je naglasila da je na sjednici Skupštine akcionara "Elektroprenosa BiH" u Banjaluci istaknuto da će se investicije vršiti na osnovu vlasničkog kapitala u ovoj kompaniji, odnosno 59 odsto u FBiH i 41 odsto u Republici Srpskoj.

"Postoji potreba da se radi na investicionim planovima, a dogovoreno je i da će se na svaka dva mjeseca vršiti konsultacije o svim važnim pitanjema u vezi sa funkcionisanjem 'Elektroprenosa'", rekla je Cvijanovićeva nakon sjednice Skuštine akcionara.

Premijer Srpske je izrazila očekivanje da će se u narednim sedmicima riješiti pitanja koja se odnose na izmjene Zakona o Elektroprenosu BiH.

"Žao mi je što je došlo do bilo kakve blokade kada je riječ o ovom zakonu. To je bilo apsolutno nepotrebno i predstavlja dodatnu kočnicu u finkcionisanju ove kompanije", kaže Cvijanovićeva.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ocijenio je da je danas napravljen dodatni iskorak u pravcu jačanja "Elektroprenosa BiH" i stvaranju uslova za funkcionisanje ove kompanije u punom kapacitetu.

"Interes svih nas je da ova kompanija jača i sigurno je da nam nije cilj da podjelimo sredstva ove komanije. Kao reper ćemo uzimati godinu kada su bile najveće investicije u elektroprenosnu mrežu kako bi to bila osnovica za naredne tri godine", rekao je Nikšić.

Podsjećamo, Elektroprenos Bosne i Hercegovine a.d. kompanija za prenos električne energije u Bosni i Hercegovini.

Usvojenim zakonom o prenosu, regulatoru i operateru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini 2002. godine,  stvorene su pretpostavke za osnivanje jedinstvene Kompanije za prenos električne energije što je i učinjeno Zakonom o osnivanju kompanije za prenos električne energije u Bosni i Hercegovini 2004. Tako je kompanija Elektroprenos Bosne i Hercegovine, a. d. Banja Luka sa sjedištem u Banjaluci registrovana kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine 01. 02. 2006. te zatim i službeno započela sa svojim radom.

Zadatak kompanije je da svu električnu energiju koja se proizvede u elektranama prenese do elektrodistributivnih područja ili velikih industrijskih potrošača i da poveže elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine sa elektroenergetskim sistemima susjednih zemalja i šire i time omogući izvoz, uvoz i tranzit električne energije.

Iako de facto postoji, Elektroprenos nikada nije zaživio u pravom smislu riječi, ali je u proteklom periodu uspio na svojim računima sakupiti preko 300 miliona konvertibilnih maraka koje su namijenjene za razvoj elektrodistributivne mreže u Bosni Hercegovini. Novac je sakupljen od amortizacije, od tarifa.

Elektrodistributivna mreža u Bosni i Hercegovini je u katastrofalnom stanju, dalekovodi su nestabilni a prve procjene govore da je za razvoj i saniranje te mreže potrebno preko 400 miliona konvertibilnih maraka.   

Sudeći po brzom razvoju događaja oko Elektroprenosa u posljednjih nekoliko dana, jasno je da se sa Elektropenosovim novcima ozbiljno računa. To je potvrđeno i u predloženim budžetima. Ne uvodeći Elektroprenosove novce u budžet RS i Federacije, ozbiljno će biti dovedeni u pitanje likvidnost istih. To je priznao i ministar finansija RS, Zoran Tegeltija.

Računica ekonomista i opozicije je jasna – 300 miliona novca na računima Elektroprenosa treba uložiti u razvoj mreže i stabilizovati taj segment. Novci se ne smiju dirati u svrhu popunjavanja budžeta eniteta.

Političari a pogotovo SNSD  i SDP odlučni su da stotinu i deset miliona KM podijele između sebe i pokrpaju rupe u ionako već značajno oslabljenim entitetskim budžetima. Svaki novac je prijeko potreban, pa tako i ovaj.

Podsjećamo, o budućnosti sredstava na računima Elektroprenosa trebalo bi u narednom periodu da odluči Ustavni sud BiH. Naime predložene izmjene Zakona o osnivanju kompanije za prenos električne energije u Bosni i Hercegovini nisu usvojeni u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH jer se Stranka demokratske akcije pozvala na vitalni nacionalni interes.  

Halid Genjac iz SDA pojasnio je da ovaj zakon predviđa "nenamjensko trošenje sredstava kompanije" i ne rješava, već gomila mnoge nove probleme.

Predsjednik RS Milorad Dodik, izjavio je ranije da u svim ekonomskim sistemima akcionari odlučuju o sudbini preduzeća, pa i kada je riječ o ”Elektroprenosu”.

Akcionari su se dogovorili da se ide u donošenje novog zakona, odnosno proces upravljanja sredstvima, naveo je predsjednik RS i SNSD-a Dodik.

Premijerka RS Željka Cvijanović izrazila je žaljenje što nije usvojen zakon o "Elektroprenosu BiH“ te je dodala kako sredstva od dobiti pripadaju entitetima kao suvlasnicima te zajedničke bh. kompanije.

Lider SDS-a Mladen Bosić izjavio je da je vlast na svim nivoima u BiH “isisala” sve moguće rezerve iz svih fondova, te da je još preostao novac od “Elektroprenosa BiH“, koji će, umjesto u razvoj elektroenergetske mreže u BiH, biti utrošen za krpljenje “budžetskih rupa“.

“Pare na računu te kompanije pripadaju građanima i njima kao potrošačima treba i da se vrate, a ne da idu za finansiranje troškova iz budžeta na putovanja, automobile i druge slične rashode”, rekao je Bosić.

Njegov stranački kolega Ognjen Tadić otišao je dalje te je kazao kako će novac od Elektroprenosa biti potrošen bezveze.

Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija rekao je da političke partije koje podržavaju izmjene zakona o "Elektroprenosu BiH" neće od njih odustati, bez obzira što je SDA pokrenula pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa pred Ustavnim sudom BiH

"Mi nećemo promijeniti stav, ako to oni očekuju. Oko 300 miliona KM na računima je stranih banaka `Elektroprenosa BiH`. Ko ovdje štiti interese stranih banaka? Sedam godina ni šaraf u `Elektroprenos` nije investiran, ljudi koji su protiv deblokade kompanije su je samo urušavali. Oko 200 miliona KM je dovoljno za investiranje u kompaniju, a ostalo treba da ide entitetima u razvojne svrhe" rekao je Lagumdžija.

Mladen Ivanić predsjednik PDP-a smatra da su izmjene zakona "loš pristup ekonomskim pitanjima" i "zavaravanje", te da ga on ne može podržati jer će sredstva "Elektroprenosa" biti korištena za krpljenje rupa u entitetskim budžetima.

Evropska unija je zabrinuta zbog činjenice da je Savjet ministara Bosne i Hercegovine odobrio i nakon toga po hitnoj proceduri Parlamentarnoj skupštini BiH uputio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju kompanije za prenos električne energije u Bosni i Hercegovini" stoji u saopštenju delegacije EU u BiH

Prema njihovom mišljenju "nažalost, nacrt zakona koji je usvojio Savjet ministara BiH ne oslikava zahtjeve sa kojima su se tri ministra složila sa EU 2012. godine. Što se tiče Evropske komisije, u pitanje se dovodi nesmetano srednjeročno i dugoročno funkcionisanje Elektroprenosa BiH i visokonaponske mreže u čitavoj zemlji".

Kako navodi delegacija EU "zaključcima iz novembra prošle godine je navedeno da raspodjela neto dobiti Elektroprenosa BiH prije 2016. godine ne bi trebalo da bude urađena sve dok uprava kompanije nije u potpunosti funkcionalna, revizija finansijskih računa obavljena te najvažnije – da su usvojeni pouzdani investicioni planovi, koji će sadržavati sve platne obaveze, uključujući vraćanje kredita međunarodnim finansijskim institucijama".

Eldar Dizdarević, kolumnista magazina Dani i dnevnog lista Oslobođenje za BUKU komentariše događaje oko Elektroprenosa BiH

Gdine Dizdareviću, kolika je važnost Elektroprenosa za BiH?

Elektroprenos je koliko znam jedina korporacija osnovana na državnom nivou i koja pri tome ne funkcionira, odnosno ne radi tako da "poštuje" entitetske granice nego posluje na čisto poslovnim, odnosno ekonomskim principima. Samim tim je jasno da je ta kompanija izmedju ostalog i izuzetno politički vazna za BiH, osim činjenice da je jedina uspostavljena korporacija prema prijedlogu Dejtnosknog sporazuma.

Zašto Elektroprenos čeka sa investicijama za elektrodistributivnu mrežu, pa sad na svojim računima ima 300 miliona KM?

Zato što je ta kompanija preko upravljačkih struktura dioničkog društva pod direktnim nadzorom politike, a političarima koji su posljednjih godina na vlasti je u interesu da izvuku pare iz nje a ne da se ta kompanija (ili mreža) razvija.

Kako komentarišete nastojanja da se 100 miliona uzme sa računa te podijeli entitetima, odnosno dioničarima preduzeća?

Mislim da su entiteske vlade iscrpile sve mogućnosti zaduživanja i pribavljanja novca tako da su se sada okomile na EP. Bilo bi suludo dopustiti da se taj novac izvuče iz kompanije i da se njime pokrpe rupe u entitetskim budžetima. Daleko bi bilo i poštenije i pametnije kada bi entitetske vlade smanjile plate i ostala davanja neproduktivnoj i prekobrojnoj administraciji umjesto da se potegne za novcem EP.

Ako se usvoje izmjene zakona o EP, šta u tom smislu može uraditi Evropska komisija koja je preporučila moratorijum na ova sredstva do 2016.godine?

Ja mislim da se ne treba puno obazirati na EK ili EU ili bilo koju stranu instituciju. To je isključivo naša stvar koju mi moramo riješiti, odnosno na sve moguće načine spriječiti da političari potrose taj novac nenamjenski. Inače od bilo kakve mjere EK ili EU vezane za nas ja nisam do sada vidio nikakvog efekta pa tako smatram da ce tako biti eventualno i ovaj put.