Bahata vlast bez obraza i narod bez karaktera

Tako bi trebala završiti trinaestomjesečna blokada izvršne vlasti i parlamenta u BiH, jer su jedni insistirali na primjeni izbornih rezultata, a drugi tražili garanciju da će biti ispoštovane ranije donesene odluke o namjeri BiH da jednog dana bude članica Sjevernoatlantskog saveza.

Mnogi faktori

Ali u Bosni i Hercegovini, sa ovim akterima u vlasti i politici, ništa nije onako kakvim se na prvi pogled čini. Hoće li ovo biti istinska deblokada zavisit će od mnogo faktora.

Prvi, ali ne i najznačajniji, jeste da javnost, osim aktera pregovora koji su doveli do kompromisa u Predsjedništvu BiH, nema uvid u sadržaj Programa reformi. Postoji „džentlmenski dogovor“ da se Program drži u tajnosti dok ne bude predat u sjedište NATO-a u Briselu. Ta činjenica širom je otvorila vrata interpretacijama čiji sadržaj je različit u odnosu na političku opciju koja ih plasira.

Kreatori kompromisnog dokumenta slavodobitno izjavljuju da je uklonjena blokada, ali različito tumače šta će biti konačni rezultat. Jedni tvrde da su izmjene ranijeg dokumenta pod imenom ANP usuglašene s NATO-om, da će dokument biti prihvaćen i da Bosna i Hercegovina nastavlja svoj put ka Savezu, dok drugi kažu da „Program reformi ne predviđa članstvo u NATO-u i ne može se smatrati ANP-om, čime prestaje proces približavanja BiH NATO-u“.

Opozicija optužuje aktere dogovora za kapitulaciju i podlijeganje pritiscima političkih protivnika. Sluti na nove nesporazume.

Ključni stav o ovom dokumentu javnost u Bosni i Hercegovini će sačekati neko vrijeme, a jedini vjerodostojan bit će onaj koji stigne iz Brisela. Ako Program reformi bude dostatan da bi bio aktiviran MAP (Akcijski plan za članstvo u NATO-u) Bosna i Hercegovina formalno ostaje u procesu priključenja i od ispunjenja obaveza i standarda zavisit će hoće li i kada dobiti pozivnicu za punopravno članstvo.

Pitanje iskrenosti

Vrlo brzo bismo se mogli suočiti i sa istinom o iskrenosti članica vladajuće većine na nivou BiH. Prvi korak ka imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH čini njegov ekspoze pred zastupnicima o glavnim smjernicama politike ili politika koje će u mandatu zastupati.

Ako mandatar Zoran Tegeltija jasno izrazi svoj stav o sadržaju prvog Programa i uopće o putu BiH ka NATO-u onda u vjerodostojnost dogovorenog ne treba sumnjati. Ukoliko, pak, izjašnjenje bude izbjegnuto, umotano u neku diplomatsku formulaciju izvan konteksta sadržaja i stavova koji će biti proslijeđeni u Brisel, bit će to uvod u novu epizodu krize.

Zastupnici političkih stranaka vladajuće većine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH (SDA, SNSD, HDZ, DF Željko Komšić i SBB) možda mogu biti blagonakloni na mandatarova kolebanja u ekspozeu, ali u prijedlogu budžeta za narednu godinu moraju biti planirane stavke i novci za realiziranje zadataka iz Programa reformi. Ako ih ne bude, a budžet dobije zeleno svjetlo od parlamentaraca, zagovornici euroatlantskog puta BiH morat će priznati kapitulaciju.

Naredni test u nizu bit će sigurno priprema Programa reformi za narednu, 2020. godinu. Dokument koji bi trebao biti odaslan u Brisel za nekoliko dana napravljen je za period 2018. – 2019. S obzirom na to da je više od godinu dana tekst ovog akta bio razlogom blokade zakonodavne i izvršne vlasti, pripreme za pravljenje novog trebale bi početi vrlo brzo.

Bilo kakvo ustezanje u tom pogledu bit će signal za oprez učesnika u ovoj političkoj utakmici i razlog novih nesporazuma i blokada.

Radončić i Komšić

Priča o ANP-u ili Programu reformi nije jedini razlog zbog kog bi moglo doći do nove krize i blokade. Vlast nije kompletirana ni na nivou Federacije BiH. Sporenja su o tome na koji način taj proces treba okončati. SDA se zalaže za istovremeno imenovanje na nivou države i Federacije, a HDZ sve uvjetuje izmjenama Izbornog zakona BiH.

Također, značajnu ulogu u ovom procesu imat će Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića koji je na ta dva nivoa u savezu sa SDA, ali je u Kantonu Sarajevo dio vladajuće većine kojoj je SDA opozicija. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se lider SBB-a Radončić ponijeti prema ponudi SDA da zauzme mjesto ministra sigurnosti u VM BiH.

Kada je raspodjela resora SDA sa partnerima SNSD-om i HDZ-om dogovarana, migrantska kriza nije eskalirala, nije bilo optužbi da je BiH tempirana bomba na granici s Hrvatskom, nisu narasli unutarnji sigurnosni rizici zbog krize koja vlada u zemlji.

Kriza u odnosima SDA i HDZ-a može nastati i zbog pozicije Demokratske fronte u novoj većini. HDZ BiH lidera DF-a i člana državnog Predsjedništva BiH Željka Komšića smatra nelegalnim i nelegitimnim i neće ga prihvatiti u bilo kakvim razgovorima skupštinske većine u važnim pitanjima.

Pitanje je hoće li Komšić pristati da bude tretiran dijelom bošnjačke političke garniture i da naloge iz dogovora u trouglu SDA-SNSD-HDZ prima od predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. I Komšićev DF je dio većine u Kantonu Sarajevo, pa to može biti teren na kojem bi se dodatno mogao sukobljavati sa SDA.

Zaštita neradom

Raspletom u formiranju novog saziva Vijeća ministara BiH na vidjelo će izaći posljedice saveza SNSD-a i HDZ-a, više nego prijateljski odnosi lidera Milorada Dodika i Dragana Čovića. Ne smije se zaboraviti činjenica da su ove dvije stranke, podrškom SDA, osigurale po četiri mandata od po pet koliko pripada svakom narodu u Domu naroda Parlamenta BiH. To je dovoljan mehanizam da zaustave svaku odluku državne skupštine ukoliko ona nije po volji ovim dvjema strankama.

Poznato je da SNSD ne podržava bilo kakve aktivnosti koje bi vodile ka jačanju institucija Bosne i Hercegovine, a da je SDA već obznanila svoje namjere da radi na smanjivanju uticaja entiteta u procesu donošenja odluka. Da će ovo sigurno biti razlogom mnogih novih sporenja i blokada pokazuje, na prvi pogled zanimljiva igra riječi, narodnog poslanika iz entiteta Republika Srpska Srđana Mazalice na njegovom Twitter nalogu:

„Smiješni su tekstovi koji prozivaju nerad parlamentaraca na nivou BiH. Oni nisu tamo da rade, nego da štite interese Republike Srpske. Ako ga štite neradom, oni su svoje plate zaradili“.

Moguće je ovaj stav interpretirati na različite načine, ali iz njega se iščitava politika SNSD-a na kojoj je mlađahni poslanik odgajan – na nivou institucija Bosne i Hercegovine interes je blokirati donošenje odluka.

Deblokada bi, dakle, mogla brzo okončati novom blokadom ili bolje rečeno nizom blokada, i novim iscrpljivanjem građana koji se pored teških egzistencijalnih problema u posljednje vrijeme suočavaju s bahatošću vlasti kojoj više nisu važni ni životi djece kojima je potrebno liječenje.

Sve sluti na to da je smirivanje tenzija privremeno, da je sporazum izbornih pobjednika kratkog dnevno-političkog daha. Bahata vlast bez obraza i narod bez dostojanstva i karaktera, slika je trenutne Bosne i Hercegovine koja, i takva, gaji iluzije o euroatlantskim integracijama.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!