Trguju etničkom pripadnosti na štetu nacionalnih manjina

Franjo Rover, predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS, kaže da su manjine "ogorčene i duboko razočarane" upornim zloupotrebama ovog instituta. On tvrdi da ni nakon ovih lokalnih izbora nacionalne manjine ponovo neće biti adekvatno zastupljene u lokalnim gradskim i opštinskim organima. I ne samo to, on ističe da ni popis stanovništva nije pokazao pravo stanje i brojnost te kategorije.

"Ako se sjećate, dugo smo nade polagali u provođenje popisa stanovništva koji bi utvrdio koliko nas tačno ima i da na osnovu toga krenemo u rješavanje našeg statusa. Ali mi smo duboko nezadovoljni i razočarani rezultatom ovog popisa. Mi tvrdimo da nas u BiH ima najmanje 200.000, a po ovim rezultatima ispada da nas ima jedva jedan posto. To je tragično", kaže on.

Rover, koji predstavlja italijansku manjinu, kaže da su nacionalne manjine ugrožene na uštrb većinskog stanovništva te da su odavno izgubili nadu u EU i druge međunarodne institucije da bi mogle nešto promijeniti.

"Koliko je međunarodna zajednica 'pomogla' manjinama, najbolje vam govori presuda u slučaju 'Sejdić i Finci'. Očigledno da međunarodna zajednica nema nikakvu moć ni mogućnost ni da provede vlastite vrijednosti u ovoj zemlji", dodaje on.

Maksida Pirić, portparol Centralne izborne komisije BiH, kaže da je Izborni zakon jasan i da on zahtijeva da kandidat, pored osnovnih podataka poput imena, matičnog broja i adrese, u kandidatsku listu upisuje kako se izjašnjava o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih.

"To izjašnjenje koristi se kao osnov za ostvarivanje prava na izabranu, odnosno imenovanu funkciju za koju je uslov izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih u izbornom ciklusu za koji je kandidatska lista podnesena", rekla je ona i pojasnila da to u praksi znači da se nacionalno opredjeljenje ne može mijenjati u jednom izbornom ciklusu.

Ukoliko nacionalne manjine ili bilo koji drugi građanin BiH ne budu bili zadovoljni kandidatskim listama, mogu, kako je rekla Pirićeva, podnijeti žalbu na sve odluke CIK-a.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši predsjednik CIK-a, ističe da se pitanje zloupotrebe izjašnjavanja ne može riješiti zabranom mijenjanja nacionalnog izjašnjavanja, s obzirom na to da je to pitanje ljudskih prava. On navodi da je bh. društvo nemoralno čim se otvoreno trguje etničkim identitetom i da je u takvoj situaciji teško pronaći rješenje. Kao jednu od mogućnosti on navodi švajcarski model, koji je primijenjen i u prijedlogu za izmjenu Ustava FBiH, da se nacionalno izjašnjenje ne može mijenjati u dva ili tri uzastopna izborna ciklusa.

Šehić podsjeća da se praksa zloupotrebe etničkog izjašnjavanja ne dešava samo na lokalnim izborima, već i na opštim.

"Nemojte zaboraviti da smo imali onaj poznati slučaj u kantonu Sarajevo kada su se pojedini kandidati izjasnili kao Srbi iako se nikad tako nisu izjašnjavali i iako im u ličnim dokumentima stoji sasvim drugo opredjeljenje, jer su znali da neće biti popunjen Dom naroda iz reda srpskog naroda u BiH", kaže on.

Mišljenja je da će se ta pojava trajno moći riješiti tek kada ovakve zloupotrebe naiđu na osudu javnosti.

"Ali nažalost, bojim se da se tako nešto teško može desiti kada imamo situaciju da će pojedinci zaboraviti i na nacionalnu i na religijsku pripadnost kada je materijalna korist i funkcionerska fotelja u pitanju. Protiv toga je teško naći lijek", zaključio je on.

U BiH je priznato 17 nacionalnih manjina i to su: Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci.