DOBOJ: Organizovano prikupljanje DNK uzoraka
- Autor CIN
- Budite prvi koji će ostaviti komentar!
Organizacija porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila u Doboju organizovala je danas u ovom gradu prikupljanje DNK uzoraka od 18 porodica sa područja opština Teslić i Stanari radi identifikacije posmrtnih ostataka Srba sa ozrensko-vuzućkog ratišta, za koje se pretpostavlja da su pohranjeni u Banjaluci.
Sekretar Republičke organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je novinarima da se ponovnom uzorkovanju DNK pristupilo usljed nezadovoljstva radom Instituta za nestala lica BiH, koji je u proteklih sedam godina identifikovao svega 250 srpskih tijela.
Ona je podsjetila da je prije početka rad Instituta godišnje u prosjeku identifikovano oko 300 tijela.
"Iza ovog projekta stoji Republika Srpska od početka do kraja. Od naloga tužilaštva, preko identifikacije u Zavodu za sudsku medicinu", rekla je Graorčeva.
Ona je navela da su porodice pristale da daju nove uzorke krvi koji će biti pohranjeni u bazama podataka Zavoda za sudsku medicinu.
Graorčeva je podsjetila da su porodice prije 15 godina dale Međunarodnoj komisiji za nestala lica DNK uzorke koji su pohranjeni u laboratoriji u Tuzli.
Ona je istakla da razumije nezadovoljstvo porodica koje više od 20 godina očekuju rezultate i poručila da se pokrenulo sa mrtve tačke ako bude identifikovana bar jedna žrtva.
Predsjednik Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila u Doboju Drago Jović rekao je da je danas pozvano 18 porodica sa područja opština Teslić i Stanari.
On je napomenuo da je riječ o otvorenom procesu koji će biti nastavljen i za druga područja, podsjetivši da je uzorkovanje DNK za oko 30 porodica sa područja Doboja izvršeno 23. jula.
Jović je podsjetio na opstrukcije Instituta za nestala lica BiH, kada je riječ o masovnim grobnicama srpskih boraca i civila sa ozrensko-vozućkog ratišta iz kojih su ostaci, ubrzo nakon njihovog pronalaženja, uklanjani na druge lokacije.
On je izrazio nezadovljstvo radom predsjednika Instituta Amora Mašovića, ali i srpskih predstavnika za koje kaže da "indolentno pristupaju tom problemu".
"Da li se boje nečega ili su spriječeni zakonskim preprekama? Mislim da se boje zbog ličnih primanja, pa im je lakše da pređu preko ovih stvari da ne bi ugrozili svoje pozicije", kaže Jović.
Zlatko Jotić, koji već 20 godina traži tijelo nestalog brata Radojice, nezadovoljan je radom Instituta za nestala lica BiH i srpskih predstavnika.
On je ogorčen činjenicom da se godišnje identifikuje oko 1.000 bošnjačkih žrtava, a svega tri srpske.
Žarko Lazarević, brat poginulog Milanka, očekuje veći angažman srpskih predstavnika i institucija da bi bila okončana identifikacija posmrtnih ostataka srpskih žrtava.
U Republici Srpskoj postoje tri spomen-kosturnice - u Nevesinju, Istočnom Sarajevu i Banjaluci.