Građani očajni i nezadovoljni: Troškovi života rastu, primanja ostaju ista

Teška ekonomska situacija koja je zahvatila BiH ostavlja trag na svim segmentima društva. Budžet RS za narednu godinu usvojen je bez prisustva opozicije, bez postavljanja pitanja, bez uvida javnosti u planove Vlade RS. Radnici iz javne uprave, privrede, privatnog sektora su nezadovolnji. Armija nezaposlenih, penzionera, socijalnih slučajeva, bolesnih, onih u čijoj porodici radi samo jedan član ne znaju kako će se dočekati kraj ove i početak 2014. godine. Ekonomski gledani, situacija je sve neizvjesnija.

Ekonomska situacija dovela je i do toga da su ljudi nesretni onim što imaju i da pate. Podsjetimo na nedavno istraživanje američke agencije “Gallup” prema kojem skoro trećina građana BiH pati. U ovoj analizi, kojom su obuhvaćene 143 države, zemlja u kojoj živimo zauzela je poražavajuće visoku 13. poziciju, što znači da su brojni anketirani bh. građani nezadovoljni onim što imaju. Skoro trećina stanovnika BiH tokom ovog istraživanja svoje živote i očekivanja u budućnosti vrednovala je ocjenom četiri ili, pak, manjom, a ocjene su, inače, od jedan do deset.

Banjalučanka T. P. rekla je da joj je svakog mjeseca sve teže.

“Uz kredite koje imam teško mogu da ponesem povećanje cijena. Osustala sam od odlazaka u kino ili pozorište, od kafa u kafićima, od kupovine odjeće. To zaista nisu bili veliki luksizi u mom životu, ali morala sam da ih se odreknem. Život se svodi samo na podmirivanje najosnovnijih životnih potreba, a to je ono najtužnije kod nas”, rekla je ona za BUKU.

Nezaposlenost je jedna od osnovnih briga ljudi na našem prostoru, a prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u ovoj državi je, na kraju oktobra, bilo 552.707 osoba koje traže posao. Statikika nam nije jača strana, pa pored velikog broja nezaposlenih ljudi se kod nas bore i sa visokim cijenama prehrane i režija. Prema informacijama Zavoda za statistiku RS ukupan indeks potrošačkih cijena u RS u oktobru 2013. godine, u na prethodni mjesec, u prosjeku je viši za 0,8 odsto.

Posmatrano po odjeljcima namjene potrošnje, u oktobru 2013. godine, u odnosu na prethodni mjesec, indeks odjeljka stanovanje viši je za 11,3, odjeća i obuća za 1,1, alkoholna pića i duhan zabilježili su rast cijena za 0,2, dok je indeks odjeljka ostala  dobra i usluge niži za 0,1 odsto.  Istovremeno, plata radnika u RS isplaćena u oktobru ove godine iznosila je 808 KM i manja je nominalno za 0,6, a realno za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Prosječna brutoplata isplaćena u oktobru 2013. godine iznosila je 1.334 KM.

NEZADOVOLJSTVO RADNIKA

Da je stanje loše u svim sektorima rada potvrđuje i protest sindikata obrazovanja, uprave, radnika unutrašnjih poslova i pravosuđa koji je nedavno ordržan kada je više stotina građana ukazalo da je nezadovoljno situacijom u kojoj se nalaze. Oni žele da im od 1. januara bude vraćeno pet odsto umanjene plate. A sa Vladom RS nisu uspjeli da dođu do dogovora, pa će pristupiti raznim oblicima sindikalne borbe.

Radnici javne uprave se bore za svoja prava na vraćanje plata, a radnici u privredu vapajem ukazuju na svoju bezizlaznu situaciju.

Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS rekao je da je položaj radnika u proizvodnji najteži.

“Najteže žive radnici proizvodnje, a svi drugi bolje žive od njih, pa čak i penzioneri koji primaju redovne penzije. Radnici u proizvodnji nemaju redovna primanja i to im znatno otežava život. Za bilo koji savjet o preživljavanju bilo bi dobro pitati upravo te radnike koji ne primaju plate, a uspijevaju nekako dočekati naredni mjesec. Njih bi trebalo zapsoliti u Ministarstvo finansija i banke, jer su oni najbolji stručnjaci po tom pitanju”, kazao je Belenzada za BUKU.

Belenzada je poručio radnicima da se organizuju, jer im je to jedina šansa da se izbore za svoja prava, a ako budu neorganizoavni i pojedinačno tražili da im se ispune neki zahtijevi neće ništa ostvariti.

ZADUŽENOST STANOVNIŠTVA

Prema izvještaju Agencije za bankarstvo Srpske ukupna zaduženost stanovništva u Republici Srpskoj po kreditima banaka za devet mjeseci ove godine bila je 2,2 milijardi KM, ili 1.539 KM po stanovniku. Podsjetimo da je zaduženost po stanovniku na kraju prošle godine bila je 1.532 KM, a na kraju pretprošle godine 1.501 KM.

“Prema namjenskoj strukturi datih kredita građanima za devet mjeseci ove godine, 1,48 milijardi KM čine krediti za opštu potrošnju. U namjenskoj strukturi kredita za opštu potrošnju, najveće učešće imali su nenamjenski gotovinski krediti u iznosu od 1,11 milijardi KM”, istaknuto je u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

Mnogi gađani ističu da se zadužuju da pomiruju osnovne životne potrebe da se prehrane i plate račune. Iz Saveza sindikata RS saopšteno je da je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj u oktobru koštala 1.843 KM i u odnosu na septembarsku skuplja je za 3,12 odsto, što je posljedica prelaska sa ljetnje na zimsku tarifu obračuna električne energije. Prosječna isplaćena neto plata u oktobru u iznosu od 808 KM pokrivala je troškove sindikalne potrošačke korpe sa 43 odsto.

Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potošača RS rekao je da priliv sredstava i troškovi koje četveročlana porodica ima nisu u srazmjeri.

“Svaka porodica je specifična za sebe tako da logičnog objašnjenja kako se ko snalazi nema, jer svako na sebi svojestven pokušava da preživi mjesec u uslovima u kojima se nalazi. Prihodi koji u prosjeku ima četvreročlana porodica su daleko manje od onih koji bi trebalo da ima.  Građani prvo podmiruju fiksne troškove koji se odnose na troškove stanovanja, a onda na svim drugim stavkama vrši se štednja”, kazao je Petrović za BUKU.

Objašnjava da je primjetno da je u posljednjih nekoliko godina došlo do pada tražnje kvalitetnijih namirnica u prehrani.

“Trgovici registruju smanjenu prodaju mesa, suhomesnatih proizvoda, pa čak i mliječnih proizvoda. Građani kupuju namirnice koje su im jeftinije, a da im može podmiri potrebe ishrane”, istakao je Petrović.

Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS rekao je da su penzioneri kod nas naučili na težak život.

“Vć duži niz godina penzioneri su suočeni sa problemima podmirivanja najosnovnih troškova, pa čak i ishrane. O rješevanju nekih drugih potreba penzioneri ne mogu ni da razmišljaju. Nedavna mala povećanja penzija penzionerima su dala nadu da neko misli na njih, ali ovoj populacija koja ima jako mala mjesečna primanja i dalje je jako teško”, kazao je za BUKU Rakulj i dodao da je penzionerima penzija povećana za 5 odsto, a očekuju još malo povećanje od 2 odsto.

“Sa prosječnom penzijom svi su ljudi siromašni i svi imaju mnoge probleme u svojim životima. Malo je onih koji imaju visoke penzije sa kojima mogu opuštenije da žive. U RS svega 1.200 penzionera ima penziju koja je veća od 1.200 KM, dok najveći broj penzionera ima primanja oko 300 do 320 KM”, objašnjava Rakulj.

NAJSKUPLJA HRANA U REGIONU

Da je ljudima svakodnevno teško potvrđuje i nedavno istraživanje agencije Anadolija kada je zaključeno da BiH zajedno sa Hrvatskom i Srbijom ima najskuplje životne namirnice u regionu, ali i gotovo jednake onima u najbogatijim evropskim zemljama. Cijene hrane su skoro jednake u BiH i Hrvatskoj, iako je susjedna zemlja od ove godine postala članica EU i životni standard u njoj je na višem nivou nego kod nas.

Prema ovom istraživanju na prodajnim mjestim u BiH jedan hljeb košta 0,60 evra, kilogram šećera i litar mlijeka oko 0,90 evra, približnu cijenu ima i kilogram brašna, dok je u Hrvatskoj cijena ovih prozvoda viša za 0,10 do 0,40 evra. Bh. građani za litar ulja treba da izdvoje 1,2 do 1,4, a Hrvati 1,3 evra, dok pola kilograma kafe u obje zemlje košta 3,5 evra.

Stanovnici BiH i Hrvatske dijele istu cijenu i soli, koja iznosi 0,50 evra, a jabuke su skuplje kod nas za oko 0,30 evra. I cijena riže na nekim prodajnim mjestima u BiH viša je nego u Hrvatskoj.

Kada se saberu cijene pomenutih životnih namirnica, kako u BiH tako i u Hrvatskoj, dobija se podatak da je potrošačka korpa u Hrvatskoj skuplja za samo jedan evro. U ovoj analizi se navodi da su cijene osnovnih životnih namirnica i u Srbiji približno jednake onima u BiH, osim što je kafa značajno skuplja, za jedan do 1,5 evra. Najjeftiniju hranu imaju građani u Crnoj Gori, gdje potrošačka korpa s istim namirnicama košta 12 evra.

Ova analiza je potvrdila da su cijene hrane na Balkanu skoro iste kao i u bogatim evropskim zemljama, gdje su prosječna mjesečna primanja građana skoro pet ili deset puta veća od primanja stanovnika zemalja na Balkanu.

USVAJANJE BUDŽETA ZA 2014. GODINU

Budžet Republike Srpske za 2014. godinu usvojen je nedavno bez prisustva opozicije koja je napustila zasjedanje nezadovoljna, jer se najvažniji dokument za taj bh. entitet usvajao u večernjim satima i bez direktnog televizijskog prijenosa. Za Budžet RS su glasala 42 poslanika, protiv nije bio niko, a dva poslanika su bila suzdržana. Vlada RS je amandmanima promijenila budžetski okvir RS za 2014. godinu, koji sad iznosi dvije milijarde i 25 miliona KM i manji je za 15 miliona od prvobitno predloženog.

Zoran Tegeltija, ministar finansija RS objasnio je  tada da je do umanjenja došlo jer će neoporezivi dio plate od naredne godine biti minimalno 200 KM, a ne 150 KM, kako je navedeno u Prijedlogu ekonomske politike.

Prvobitno je budžet RS za 2014. godinu predložen u iznosu od dvije milijarde i 40 miliona KM, ali je Vlada prihvatila zahtjev poslovne zajednice da neoporezivi dio plate poveća na 200 KM. Stoga će prihodi od poreza na dohodak u entitetskom budžetu biti manji za dodatnih 15 miliona KM.

Građani BiH sve teže i teže sastavljaju kraj sa krajem, kaiš stežu do nemogućih granica, a na pitanje kako se snalaze često ni sami ne znaju da odgovore. Dok vladajuća politička elita svu pažnju ne usmjri na rješavanje ekonomskih problema  i nezaposlenosti teško je očekivati da će vremena biti bolja.